Savjeti za poljoprivrednike sa poplavljenog podrucja.html

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Društvo

Ne koristiti poplavljenu salatu, kupus, jagode...

Autori mondo.ba Brankica Spasenić
Autori mondo.ba Brankica Spasenić

Poljoprivredni stručnjaci izdali su danas preporuke poljoprivrednim proizvođačima za postupanje sa kulturama i stočnom hranom na poplavljenim područjima.

povrće, zeleno povrće Izvor: Guliver/Getty Images/Svetl

Iz resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi pri ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, naglašeno je da se lisnato povrće kao što su salata, špinat, blitva, mladi kupus i mladi luk, bez obzira na dužinu plavljenja, pa makar ona bila i kratka i bez vidnih posljedica, ne smije koristiti u ishrani iz zdravstvenih razloga.

"Ti usjevi se trebaju zaorati ili zatanjirati i na tim površinama zasnovati novu proizvodnju", naglašeno je.

Stručnjaci upozoravaju da se ne smiju koristiti ni jagode koje su poplavljene.

"Povrće kao što su paprika, paradajz, patlidžan, krastavac, lubenica, dinja, krompir, mrkva, peršun i slično, se nalaze u početnoj fazi razvoja i ukoliko su preživjeli poplavu i nastavljaju sa razvojem, mogu se po prispijeću plodova koristiti u ishrani i prodavati", stoji u preporukama.

Kada je u pitanju kukuruz, istaknuto je da, ako se voda na zasijanim parcelama kratko zadržala, a sjeme nije niklo nakon povlačenja vode, na površinama zasijanim kukuruzom potrebno je izvršiti razbijanje pokorice kako bi se poboljšalo nicanje biljaka i dalje treba nastaviti sa uobičajenom agrotehnikom.

Dodaje se i da će žita kao što je pšenica, a koja su još u vodi, vjerovatno biti uništena.

"Ove površine nakon povlačenja vode potrebno je što prije zaorati zajedno sa cjelokupnom masom i planirati postrnu ili čekati jesenju odnosno proljetnu sjetvu. Žita gdje se voda manje zadržala i tamo gdje klas nije bio u vodi, mogu da do kraja perioda zrenja donesu kakav takav prinos, a ovo naročito važi za sorte koje kasnije stasavaju", istakli su stručnjaci.

Naveli su i da stočnu hranu koja je bila u direktnom kontaktu sa vodom iz poplavnog talasa, ne treba stavljati u promet.

Naglašeno je i da problemi u voćnjacima nastaju zbog povećanja vlažnosti koje dovodi do povećanog napada biljnih bolesti i većeg pritiska štetočina, te je upozoreno da treba voditi računa o tome i redovno pregledati i zaštiti zasade.

Poplave u RS, maj 2019. godine

Tagovi

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE

loader