intervju Boris Pasalic mjere koronavirus

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Društvo

Pašalić za Mondo: Svako ko može treba da se angažuje i proizvodi hranu

Autori mondo.ba Autori Bojana Živanić
Autori mondo.ba Autori Bojana Živanić

U intervjuu za Mondo, Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS govorio je o mjerama i načinima na koje ovo ministarstvo planira pomoći poljoprivrednicima u novonastaloj situaciji.

Izvor: Vlada RS, Jelena Djurdjevic

Pašalić prije svega ističe da se nastoji povećati obim domaće proizvodnje i poručuje da svi koji imaju uslove za proizvodnju hrane treba da se angažuju u tom smjeru.

Da li situacija izazvana korona virusom i sve posljedice koje idu uz to (problemi sa uvozom i izvozom roba) može na neki način pomoći poljoprivrednicima  u Republici Srpskoj s obzirom na našu zavisnost od uvoza hrane ali i ostalih potrepština?

S jedne strane ovu krizu možemo posmatrati i na način da nas je usmjerila prema našim proizvođačima i hrani koja je lokalno proizvedena odnosno porijeklom iz Republike Srpske. Ovo je takođe lekcija svima onima kojima smo svih ovih godina morali opravdavati razloge za veću podršku poljoprivrednoj proizvodnji i činjenicu da novac koji dajemo poljoprivrednicima ide u korist krajnjih potrošača odnosno svih stanovnika RS koji imaju pravo na pristup dovoljnim količinama kvalitetne i zdravstveno bezbjedne hrane. Međutim, s druge strane ovo je kriza i za sektor poljoprivrede u smislu ograničenja s kojima se pojedini proizvođači suočavaju kada je u pitanju snabdijevanje stočnom hranom I drugim repromaterijalima, ograničenim mogućnostima za izvoz proizvoda, rastom cijena inputa, problemima sa random snagom i upravljanjem procesima proizvodnje u uslovima ograničenog kretanja i dr.

Možda će vas zanimati

Da li domaći poljoprivredni proizvođači, po Vašem mišljenju mogu proizvesti dovoljno hrane za potrebe stanovništva u RS u slučaju da se situacija sa korona virusom iskomplikuje, te da dođe do nekih novih ograničenja?

Nema zemlje koja može obezbjediti samodovoljnost u prehrambenim potrebama u potpunosti.  Mi to pogotovo ne možemo postići takoreći, preko noći. Ono što možemo je da koristeći različite mehanizme snabdijevanja i instrumente kojima Vlada u cjelini raspolaže da obezbjedimo prehrambenu sigurnost stanovništva i to će uvjeravam Vas biti postignuto. Međutim, kada je u pitanju domaća proizvodnja nastojimo povećati obim proizvodnje, obim korištenja sjetvenih površina, obim vlastite proizvodnje u baštama i okućnicama, kako bi što više svježe hrane bilo dostupno potrošačima, jer je nemoguće obezbjediti zalihe svježe hrane, a u uslovima zatvorenih granica upravo to može biti nedostatak.

Dakle, da zaključim, hrane će biti dovoljno, ali ako hoćemo svježu hranu onda svi koji imamo uslove za to treba da se angažujemo u proizvodnji hrane kako za vlastite potrebe tako i za tržište, kažem ako zato imamo uslove. Mi kao Vlada i Ministarstvo, kao što vidite izdvajamo značajna sredstva da upravo podržimo one koji su spremni i imaju uslove da se bave proizvodnjom.

...
...
Izvor: Vlada RS, Jelena Djurdjevic

Koje su to mjere koje je ministarstvo poljoprivrede sprovodi a koje su izazvane novonastalom situacijom i u kojoj mjeri će biti povećan obim proljetne sjetve i koliko novca će biti izdvojeno u te svrhe?

Preduzeli smo niz mjera sa osnovnim ciljem: omasoviti proljetnu sjetvu i obezbjediti što više hrane domaćeg porijekla. Omogućili smo pravo na podsticaje bez obzira na prijavu doprinosa i plaćanje protivgradne naknade; Obezbjedili smo podsticaj i za one male poljoprivrednike koji nisu registrovani a imaju uslove za proizvodnju i to: Regres za domaće sjeme kukuruza u iznosu od 50%, pa za vreću sjemenskog kukuruza koju plati 60KM u apoteci dobiće 30KM povrata; Obezbjedili smo preko 9.000 sjetvenih paketa za mala porodična gazdinstva. Svaki paket vrijedi 250 KM i u njemu se nalazi sve što treba da se zasije pola dunuma povrća (sjeme, đubrivo, zaštitna sredstva); Ukupno 2,5 miliona KM sredstava IFAD-a smo izdvojili da to realizujemo; 

Obezbjedili smo preko hiljadu sjetvenih paketa za soju. Jedan paket vrijedi 900 KM od čega ministarstvo finansira 50% i ovi paketi idu stočarima da bi mogli obezbjediti dovoljno stočne hrane; Obezbjedićemo otkup svih viškova domaćih poljoprivrednih proizvoda od strane domaće prehrambene industrije; (mjere se razrađuju); Odgodili smo na tri mjeseca plaćanje koncesije i zakupa.

Podsticaje će dobiti i 5.373 poljoprivrednika koji imaju dugove po osnovu kredita iz 1998. i 2000. godine, a koji se uglavnom nalaze u brdsko-planinskim opštinama; Obezbjedili smo interventni uvoz pšence, kukuruza i soje. Omogući smo kretanje svim poljoprivrednicima da mogu obrađivati zemlju i vršiti sjetvu. 

Omogućili smo ograničeno kretanje i svim pčelarima. Omogućili smo rad kvantaških pijaca i tržnica da svježe voće i povrće može da se proda. Radimo na izradi platforme za internet oglašavanje i prodaju za one kojima to treba samo za poljoprivredne proizvode.

Međutim naglašavam da su sve redvne mjere podrške ministarstva a koje su dodatno povećane većim budžetom za poljoprivredu na snazi.

Obezbjedili smo povećanje agrarnog budžeta i prije izbijanja pandemije i on sad iznosi 75 miliona KM; Obezbjedili smo rekordnu isplatu svih podsticaja iz 2019. godine, a već je isplaćeno 11 miliona KM iz budžeta za 2020. godinu. Obezbjedili smo 30% povrata sredstava za investicije, a za gazdinstva iznad 600 m.n.v. taj povrat je 40%.

Već osam godina zaredom obezbjeđujemo regres za dizel gorivo (100 litara odnosno 60 KM po hektaru) dok to nemaju korisnici u Federaciji ni u Brčko distriktu; Preuzimanje dizela je počelo 30 marta i traje do 30 oktobra; Preko 9.500 poljoprivrednika je već na spisku za dizel. Obezbjedili smo 300KM po hektaru za sjetvu pšenice i to će biti isplaćeno ovih dana. Obezbjedili smo 200KM po hektaru za sjetvu soje, suncokreta, uljane repice i 600KM po hektaru za organsku proizvodnju.

Možda će vas zanimati

Postoji li mogućnost, s obzirom na najavu masovnije i šire sjetve, da se pojave viškovi domaćih proizvoda sa problemom plasmana (kao što se dogodilo sa junećim mesom prošle godine), ako se u međuvremenu uvoz i izvoz normalizuju i šta činiti u tom slučaju?

Mi već razrađujemo mehanizme za otkup svih viškova domaćih poljoprivrednih proizvoda. Naravno pri tome treba imati na umu kao što sam prethodno rekao da se ne mogu stvarati zalihe svih vrsta proizvoda. Kada su u pitanju svježi proizvodi tu pokušavamo u saradnji sa lokalnim zajednicama, sa vlasnicima marketa, sa prerađivačima, da spajamo prodavce i kupce i olakšamo kanale prodaje, a podsticajnim sredstvima su već stimulisani da to rade. Kada su u pitanju žitarice tu je moguć otkup za potrebe zaliha bilo za ljudsku ishranu bilo za stočarstvo. Kada je u pitanju živa stoka, tu moramo da se oslanjamo na kapacitete domaćih prerađivača a jedan dio stoke će kao i dosad ići za izvoz.

Takođe u saradnji sa ministrima regiona pravimo inventuru viškova i zaliha koje pojedine zemlje regiona imaju. Tako već sad znamo da Sloveniji treba voća, povrća i svinjskog mesa i sl. Svi u region pa i mi pravimo virtuelne pijace, a otvorili smo i kvantaške i zelene pijace.

Ranije ste rekli da je kontrolama utvrđeno da je značajan broj farmera u RS, koji su korisnici podsticaja, prikazivao lažne podatke. Da li je moguće da dođe do zloupotrebe prilikom aktuelne podjele sjemenskih paketa domaćinstvima?

Mi smo propisali kriterije i odgovornost nad izborom korisnika prepustili lokalnim zajednicama. Kriteriji jasno ukazuju da se prednost daje korisnicima koji imaju teži socijalni status (manja primanja, višečlana domaćinstva, samohrani roditelji, prisustvo invaliditeta i sl.). Takođe žene nosioci gazdinstava dobijaju prednost i veću vrijednost paketa. Sredstva koja smo preusmjerili u ovu namjenu su sredstva međunarodnog projekta IFAD-a koji ima jasno propisane instrumente kontrole i ne očekujemo problem u ovom pogledu. Naše ekipe su na terenu, a usuđujem se reći da s obzirom da imamo savjetodavnu službu u svih sedam regija RS da smo dosad dobro upoznali i korisnike.

Da li bi moglo biti problema po pitanju nabavke sjemena i zaštitnih sredstava potrebnih za proljetnu sjetvu i sa nabavkom stočne hrane?

Mi svakodnevno pratimo situaciju i od početka epidemije smo prozivali sve veleprodajne i maloprodajne objekte širom Republike Srpske, pravili smo inventuru stanja ne samo količina već i cijena. Kada su u pitanju repromaterijali nije bilo nikakvog zastoja u snabdijevanju, osim pojedinih vrsta sjemena povrća koji se nabavljaju iz uvoza, ali su proizvođači čekali samo nekoliko dana. Sjetva je u punom jeku a proizvođači su se u većini slučajeva već snabdjeli svim potrebnim repromaterijalima. Do značajnijeg rasta cijena nije došlo, čak je sjetva npr. kukuruza jeftinija, zbog regresiranog sjemena, niže cijene goriva i sl.

Kada je u pitanju nabavka stočne hrane, mi smo interventno djelovali sa nabavkom soje i opet ćemo ako se zato ukaže potreba, ali zahvaljujući posredovanjem nadležnih ministarstava sa ministarstvima i Vladama zemalja regiona uspostavljeni su Zeleni koridori za provoz poljoprivrednih roba i možemo reći da se situacija polako vraća u normalne tokove. Kao što sam rekao uspostavili smo i redovne video konferencije sa minisatrstvima u regionu i pratimo stanje, te pokušavamo preventivno djelovati na svaki problem.

Možda će vas zanimati

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Još iz INFO

MONDO REPORTAŽE

loader