Grad Banjaluka raspisao je javni poziv za realizaciju projekta „Pametni grad“, a ono što je zanimljivo je da će naselja Lazarevo I i II biti zone grada koje će biti piloti za ovu transformaciju.
Kada su u pitanju ruralne sredine za pilote transformacije izabrani su Karanovac, Krupa na Vrbasu, Bočac, Ljubačevo, Krmine, Agino selo.
Ono što mnoge zbunjuje je šta to podrazumijeva “pametni” grad.
Pametni gradovi su gradovi koji su prošli kroz proces digitalne transformacije. Najčešće se radi o inovacijama koje se na prvu čine jednostavnim i koje građani brzo prihvataju, a pritom zaboravljaju kako im je bilo prije njih.
Primjeri koji su Banjaluci već implementirani su plaćanje parkinga SMS-om, pametni parking (omogućuje da putem aplikacije saznate za slobodno mjesto na parkingu) i pametno drveće (drvo ima “krošnju“ napravljenu od solarnih ploča i mogućnost besplatnog punjenja mobilnih uređaja). Takođe, građanima je dostupna i Viber grupa Grada Banjaluka, na kojoj mogu pronaći sve informacije o administrativnim postupcima, obrascima...
U pametnim gradovima skoro nikad se ne radi o jednom rješenju, već o kombinaciji povezanih tehnologija da bi građani ugodnije živjeli.
Kao prioritetna područja ovog javnog poziva izabrane su javne usluge budućnosti, javni prostori budućnosti i otporan i siguran grad.
“Iako su ova prioritetna područja fokusirana na različite elemente gradskog života, zajednički nazivnik svih prijedloga je da moraju biti održivi i da ne smiju štetiti ekosistemu i da moraju održavati trenutne resurse, a da pri tome ne ugrožavaju budućnost. Kandidati mogu podnijeti onoliko prijedloga koliko žele u jednom ili svim prioritetnim područjima”, navodi se u javnom pozivu.
Kao ključni rezultati navode se da je potrebno najmanje pet transformativnih i skalabilnih intervencija koje doprinose tome da Banjaluka postane grad budućnosti, te da najmanje 3.000 stanovnika ima direktne koristi od implementacije prijedloga.
Bitno je naglasiti da se traže prijedlozi kojima se želi uvesti sistemska promjena.
“Izazov grada budućnosti ne potiče rješenja u jednoj tački koja se fokusiraju samo na tehnologiju/uređaj bez razmatranja izazova koji treba riješiti ili šireg sistema unutar kojeg će projekat donijeti promjene. Na primjer, uvođenje „pametnih kanti za smeće” i mobilnih aplikacija koje se ne bave i neefikasnim sistemom upravljanja otpadom ili ljudskim ponašanjem, predstavlja samo skupe kante za smeće. Ovaj izazov poziva na rješenja i inovacije gdje tehnologija služi kao sredstvo za postizanje cilja, a ne kao fokus”, stoji u javnom pozivu.
Planirano je da u julu bude selekcija najboljih rješenja, te da se uđe u implementaciju ovog projekta, ukupne vrijednosti oko 260.000 KM.
„Razvoj koncepta pametnog grada je jedan od četiri fokusa razvoja grada u narednom desetogodišnjem periodu, a podrazumijeva modernizaciju, digitalizaciju i informatičke usluge u svim sferama života. Vrlo je širok pojam, primjenjiv u skoro svakoj sferi života“, rekao je Radojičić na predstavljanju javnog poziva koji je otvoren do 26. juna.
Kako je naveo, na konkurs se mogu dostaviti sve ideje u vezi sa rješenjima u oblasti saobraćaja, komunalnih poslova, energetske efikasnosti, elektronskog vršenja usluga u administraciji, javnog prevoza i drugih.
Pratite Mondo.ba na Facebooku, Instagramu i Twitteru. Aplikacija je dostupna za IOS i Android telefone.
