Koliko je zaista težak položaj Srba povratnika u Federaciju BiH svjedoče njihova sela koja nemaju puteva, struje, vode, mobilne mreže, prodavnice i ambulante, rekao je Srni delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH Goran Broćeta.
"Srpska povratnička sela u Federaciji u pojedinim opštinama gdje su Srbi manjina svjedoče o nepravdi i neravnopravnosti naroda u BiH", naveo je Broćeta.
On je objasnio da su Dejtonskim mirovnim sporazumom pojedinim srpskim opštinama "oteta" sela i pripojena drugim opštinama, pa čak i kantonima.
"Sela oko Drvara i Bosanskog Grahova su pripala Bihaću od koga su udaljeni gotovo 100 kilometara, u tim selima nema vode, struje, putne infrastrukture, pa čak ni mreže za mobilni telefon. Ta sela su postala meta napada migranata, a stanovištvo je prepušteno samo sebi, čekajući da se, blago rečeno, vlasti smiliju i pruže im podršku na kašikici, kao i do sada", naglasio je Broćeta.
Prema njegovim riječima, o nekonstitutivnosti naroda govori i neizučavanje srpskog jezika u školama u Glamoču.
"Srpska djeca ni ove godine u Glamoču neće učiti maternji jezik, samim tim je ugrožen opstanak Srba u toj opštini", rekao je Broćeta.
Zaboravljeni od svih su i Srbi povratnici u selima oko Livna.
"Vjekovno srpsko gnijezdo Srba je u selima ispod Dinare, većinom stariji povratnici u najbližu zdravstvenu ustanovu putuju do Livna udaljenog oko 30 kilometara. Putevi su loši i uništeni, a lokalne vlasti apsolutno ne obraćaju pažnju na one koji su se vratili na svoja neobnovljena i porušena ognjišta", rekao je Broćeta.
Prema njegovim riječima, položaj Srba i u Unsko-sanskom kantonu je jako težak.
"Migrantska kriza je na vrhuncu upravo u Unsko-sanskom kantonu. Nije slučajno izabrano srpsko selo Lipa kao utočište za migrante, dok danas mještani sela Lipa svoje utočište traže po svijetu i ne mogu se vratiti svojim kućama jer su im prve komšije narodi iz azijskih zemalja", kaže Broćeta.
On je poručio da je potrebno da vlasti u BiH obrate pažnju na srpske povratnike u FBiH.
"Ovom prilikom pozivam institucije BiH da obrate pažnju na Srbe povratnike, da im se stvore uslovi za život dostojan čovjeku, da se obezbijedi siguran život i mir, jer su povratnici iskazali veliku hrabrost što su se i vratili tamo gdje očigledno nisu dobro došli", rekao je Broćeta.
Prema njegovim riječima, Srbima povratnicima jedina nada za opstanak jeste pomoć Republike Srpske i Srbije, koja je, kako Broćeta kaže, do sada i jedina bila prisutna u životima povratnika u Federaciji BiH.
Paroh livanjski Predrag Crepulja rekao je Srni da je danas teško biti Srbin u Livnu.
"Povratnička srpska sela na području Livna su porušena, putevi naizgrađeni, kuće neobnovljene, nema struje, mobilne mreže, prodavnice. Zdravstvena zaštita je jako loša", rekao je paroh Crepulja.
On je dodao da, uprkos tome, u srpskom selu Gubin nadomak Livna gradi se crkveno-narodni konak čija je vrijednist oko 200.000 KM.
Paroh livanjski naveo je da se konak gradi uz pomoć ličnih sredstava parohijana Gubinske parohije i uz pomoć Srpske i Srbije.
O teškom povratničkom životu na području opštine Bosansko Grahovo u razgovoru za Srnu priča mještanin sela Donji Tiškovac Jovo Vladušić.
"Nemamo struje, moj desetogodišni sin Dragan jedino je dijete u selu. Svakodnevno 17 kilometara putuje u školu u Grahovu. Pored stalnih naših problema, pojavili su se i problemi sa migrantima kojima je naše selo postalo ruta kojom pokušavaju preći u Hrvatsku", priča Vladušić, ali ne krije radost što je na svome u zabačenom srpskom selu, na samoj granici sa Hrvatskom.
Povratnički život za Srbe težak je i u opštini Glamoč.
I ove godine srpska djeca u glamočkim školama ne izučavaju maternji-srpski jezik, što je potvrdio za Srnu načelnik te opštine Nebojša Radivojša.
Predsjednik Udruženja "Povratnici" iz Unsko-sanskog kantona Nemanja Davidović rekao je Srni da je Srbima jako teško u ovom kantonu.
"Nedostaje iskrenih predstavnika koji bi se borili za prava povratnika. Loši su uslovi života, loša putna infrastruktura, katastrofalna ekonomska situacija, loši uslovi za školovanje i napredak mladog stanovništva i nepostojanje saradnje Srba i Bošnjaka je samo dio stvarnog života ovog kantona", rekao je Davidović.
On je istakao da je migrantska kriza u Unsko-sanskom kantonu trenutno najveći bezbjednosni problem svih građana, uključujući Srbe povratnike.
"Migrantska kriza predstavlja trenutno najveći problem, pogotovo za vlasnike zemlje oko kampa u srpskom selu Lipa koja je ugrožena proširenjem", komentariše Davidović.
Uprkos lošim uslovima života povratnika u zapadnokrajiške opštine, Srbija i Srpska nesebično pomažu u očuvanju vjekovnih srpskih gnijezda, a Drvar je primjer toga.
U izjavi za Srnu načelnik opštine Drvar Dušica Runić rekla je da se u Drvaru asfaltiraju putevi, izgrađuje kanalizaciona mreža, radi na postavljanju saobraćajnih znakova.
"Zahvaljujući Srbiji i Republici Srpskom mi stvaramo bolje uslove za život svih građana. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik pokazuju da misle na nas i na svakog Srbina gdje god da živi", rekla je Runićeva.