SPC slavi Svetog Luku Jedan je od cetvorice jevandjelista a ovo su vjerovanja i obicaji za danasnji dan

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Društvo

SPC slavi Svetog Luku: Jedan je od četvorice jevanđelista a ovo su vjerovanja i običaji za današnji dan

Autor Dragana Božić
Autor Dragana Božić

Bio je ljekar i pratilac Svetog Pavla.

Izvor: Printscreen/Youtube/Хришћански појци

Srpska pravoslavna crkva na današnji dan slavi Svetog Luku, jednog od četvorice jevanđelista i pisca Djela apostolskih. Isto tako, danas se slavi i dan Svetog Petra Cetinjskog. Evo kakvi su običaji.

Praznik Svetog Luke u narodu je poznat kao Lučindan i česta je slava srpskih pravoslavnih porodica. Vjernici ga slave kao iscjelitelja i zaštitnika nekih zanata.

Luka se rodio u Antiohiji Sirijskoj od roditelja pagana, a hrišćanstvo je primio rano, oko 40 godine nove ere. Bio je ljekar i pratilac Svetog Pavla, koji ga je sreo u Troadi na svom drugom misionarskom putovanju.

Sveti Luka je helenistički obrazovan, a Pavle ga zove “ljubljeni ljekar”, dok stručnjaci za Bibliju u njegovim izvještajima otkrivaju smisao za veću medicinsku tačnost.

Luka piše s lakoćom, otmeno. Pažljivije nego ostali jevanđelisti, Luka ukazuje na istovremenost Isusovog života i tadašnjih rimskih vladara, jer se Isus rodio za vrijeme cara Avgusta, dok je Jovan Krstitelj počeo da djeluje u doba cara Tiberija.

Svaki jevanđelista na svoj način daje temeljne crte Isusovog lika, a za Luku je Isus prvenstveno Gospodin, odnosno gospodar, koji ljude plijeni plemenitošću, ljepotom, milinom, otmenošću poruke i sjajem nastupa kroz koji probija njegova božanstvenost.

Lukino jevanđelje je, uz jevanđelja po Mateju i Marku, jedno od tri sinoptička jevanđelja, što znači da se mogu čitati uporedo i u njima se pominju isti događaji, liče jedno na drugo, dok jevanđelje po Jovanu slijedi poslije tri sinoptička. Luka Hrista voli da prikaže kao prijatelja siromašnih, solidarnog sa svim socijalno ugroženim, milosrdnog i obzirnog prema grešnicima. Siromasi su po jevanđelju grešnici, carinici, udovice, djeca, razbojnici i bolesnici i mogu se, po Luki, smatrati povlašćenima. Lukin “Govor na gori” počinje apsolutno: “Blago vama, siromasi”, a pojačava ga četvorostruki “jao” bogatašima. Isus se, po Luki, izjašnjava da je poslan radi grešnika.

Luka ističe i prisustvo žena u Isusovom djelu – Marije, Elizabete, udovice iz Naina, žene u Isusovoj pratnji.

Po Lukinom opisu, Isus je otjelovljenje ideala grčkog savršenstva o kojem je sanjala grčka duša – ljepote i dobrote.

Još je Dante istakao da je Luka “pisac Hristove dobrote”. 

Običaji i vjerovanja

Srpski narod vjeruje da bi ovih dana trebalo opasati torove, kako vukovi ne bi davili stoku. Poznata je izreka: "Ide Luka, eto vuka". Takođe je poznato i da je zima odmah iza ugla poslije ovog praznika pa se kaže i "Sveti Luka, snijeg do kuka."

Danas ne smijete da budete prijeki i nervozni jer je Sveti Luka bio blag, miran i uvijek spreman da pomogne ljudima.

Na današnji dan običaj je da se puštaju ovnovi da skaču na ovce, a čobanima se daje svečana i bolja užina ili im se nose pite, koje u Hercegovini zovu pazarice. Kada ovca "zateže" i ne da se ovnu, kažu da će biti teška zima. Ako ovce lakše primaju ovnove, vjeruje se da će proljeće ranije doći.

U južnoj Srbiji se po prvom gostu koji uđe u kuću na Lučindan gata kakva će zima ili godina biti. U Crnoj Gori kažu da je duga na nebu pojas Svetog Luke.

Poštuje se i kao zaštitnik medicine i farmacije, bolnica i apoteka, ljekara, farmaceuta i bolesnika.

Vjernici slave i Svetog Petra Cetinjskog

Petar I Petrović Njegoš (1748-1830) kanonizovan je kao Sveti Petar Cetinjski.

Prema zapisu vladike Nikolaja, ovaj svetitelj SPC je "cijeli svoj život viteški posvetio svome narodu", boreći se da izmiri zavađena plemena i odbrani zemlju od spoljnih neprijatelja.

Oba posla uspješno je obavio, a srpska crkva i narod posebno slave njegovu pobjedu nad Napoleonovom vojskom u Boki i Dalmaciji. Godine 1784. postao je mitropolit i gospodar Crne Gore, ali je život nastavio u monaškoj keliji gdje se i upokojio 1830. godine.

(Mondo)

Tagovi

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE