Njegovo preosveštenstvo vladika banjalučki Jefrem služio je večernju liturgiju povodom Badnjeg dana u Sabornom hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci.
Nakon liturgije obavljeno je osveštanje badnjaka, a vladika Jefrem je svima zaželio srećan Badnji dan koji se obilježava u navečerje praznika rođenja Hristovog, najvećeg dana u istoriji čovječanstva koji označava dolazak Boga u ovaj svijet i među ljude.
Vladika je poručio da se ovaj praznik proslavi sa više dostojanstva i da ne smije da se pretvori u folklor koji je sam sebi cilj, već da bude u smislu tajne Božijeg rođenja.
Večerašnjoj liturgiji su, uz mnogobrojne vjernike, prisustvovali i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i novi premijer Srpske Aleksandar Džombić.
Nakon službe u porti hrama Svete Trojice je obavljeno nalaganje badnjaka.
Vladika Jefrem će u ponoć u hramu Hrista Spasitelja služiti svetu arhijerejsku liturgiju povodom Božića.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici slave Badnji dan i Badnje veče, pripremajući se za slavlje Božića - rođenje Isusa Hrista.
U pravoslavne domove se na taj dan unosi badnjak, po kome je praznik i dobio ime, a kome je pravoslavna crkva dala poseban smisao. Ime badnjak povezano je sa riječju "bdjeti", budući da se na taj dan bdjelo čekajući rođenje Spasitelja.
Prema drevnom običaju, badnjak se pali uoči praznika i gori do Božića, kada se objavljuje radost Hristovog rođenja.
Službenim bdenjima i paljenjem badnjaka u pravoslavnim hramovima najavljuje se rođenje Spasitelja, čiji se dolazak na svijet slavi kao početak novog vremena i kao najradosniji događaj u hrišćanstvu.
Praznik je i posljednji dan Božićnog posta, kojim se vjernici pripremaju za proslavu najradosnijeg praznika Rođenja Isusa Hrista, praznik cijele porodice, koja je tada na okupu.
Badnjak je po pravilu mlado cerovo ili hrastovo drvo i predstavlja simbol drveta koje su, kako kaže predanje, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus.
U pravoslavnim kućama Badnje veče je porodični praznik kada se ukućani okupljaju oko obavezno posne trpeze na kojoj su - posna jela, riba, suve šljive, orasi...
Najviše narodnih običaja vezuje se za Badnji dan i Božić, kojima se dočarava događaj Rođenja u Vitlejemu. Uoči Božića slamom se posipa pod i domovi se pretvaraju u vitlejemsku pećinu, u kojoj je rođen Isus Hrist, koji je povijen u slamu i kome su se najprije poklonili pastiri.
Badnji danU seoskim kućama slama leži i po tri dana, dok se u gradovima u domove unosi svežanj slame koja se postavlja uz badnjak.
Postoji običaj da se kuće posipaju žitom i niz drugih rituala kojima se daje hrišćanski smisao, jer je Hrist došao da ljude zbliži i nahrani i napoji svojom naukom i ljubavlju.
"Ko je gladan neka dođe meni, ja ću ga nahraniti, i ko je žedan neka dođe k meni da pije vode žive", zapisano je u Jevanđeljima.
U pravoslavnim kućama Badnje veče je porodični praznik kada se ukućani okupljaju oko posne trpeze. Božić je uvijek prvi mrsni dan, ma u koji dan pao, i dan kada se u crkvama pričešćuju oni koji su poštovali pravila posta.
Badnji dan i Badnje veče 6. januara slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju julijanski kalendar: Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti.
Ostale hrišćanske crkve, među kojima i neke pravoslavne, Božić su proslavile prije 13 dana, poštujući novo računanje vremena i gregorijanski kalendar.
(MONDO)
