Dodik: Zašto je mirni razlaz jeres u BiH?

Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je u intervjuu Srni da su sve alternative, osim rata, za BiH ravnopravne i realne, te da se trebaju ravnopravno i tretirati u razgovorima o budućnosti BiH sa predstavnicima Federacije BiH (FBiH).

On je pojasnio da je pretpostavka za mirno razdruživanje postavljena i u Dejtonskom sporazumu koji je utvrdio granicu između entiteta i njihove nadležnosti, kao i nadležnosti BiH.

"Visoki predstavnici i Bošnjaci muslimani u proteklom vremenu htjeli su na jedan arogantan i bezobrazan način da zarobe Republiku Srpsku, da je razvlaste i dovedu u poziciju da izgubi svoje nadležnosti, ali nisu računali na njen žestok i institucionalni otpor i s toga će morati da plate cijenu svega toga. Cijena može da bude plaćena i ona je minimalna, a to je da se vratimo na slovo Dejtona i da o tome svemu razgovaramo.

To podrazumijeva da razgovaramo na primjer i o tome da bez obzira što u Ustavu nema vojske održimo taj neki njen kapacitet na nivou BiH, ali sigurno ne u ovom obliku koji sad imamo, koji je skup i izvlači previše para. Skoro pola budžeta BiH isključivo ide na Oružane snage koje nikome ne koriste, osim da gradi neko uvjeravanje da nešto postoji što je kao nečije, a nije ničije", konstatovao je Dodik.

Dodik je naglasio da su s toga veoma važni razgovori i kvalitetne rasprave o budućnosti Srpske u Narodnoj skupštini da sutra ne bi imali eventualne promašaje i propuste.

"Narodna skupština u tom pogledu ne smije da bude skrajnuta i taj dom je mjesto u kojem mora bar jednom u pola godine da se razgovara o ovim važnim pitanjima", ocijenio je Dodik.

BiH je na putu do propasti, ali ima nade da se djelimično vrati

Govoreći o inicijativi Republike Srpske da se dijalogom sa predstavnicima iz FBiH dođe do najboljeg rješenja za BiH, Dodik je u intervjuu Srni ocijenio da je BiH otišla na put u propast, ali da ima nade da može djelimično da se vrati.

"Najveći srpski interes možda bi bio da ništa ne predlažemo, nego da pustimo da taj put BiH u beznađe traje i dovede BiH u potpuni nestanak. Ali mi smo zainteresovani za Dejtonski sporazum koji je definisao Republiku Srpsku i FBiH kao dvije strane. Ne postoje nikakve postdejtonske strane u BiH ni na svijetu. Postoje samo dvije - Republika Srpska i Federacija i ta njihova pozicija je međunarodno definisana, kao što je definisno i da se bilo kakva promjena pravila Dejtonskog mirovnog sporazuma mora mijenjati aneksima uz saglasnost te dvije strane", pojasnio je Dodik.

"Dekadentan i antidejtonski pristup je da se zajednički nivo BiH tretira kao jedino mjesto za donošenje odluka, što je čista podvala i to ne predviđa Dejtonski sporazum niti aneksi sporazuma. Takav pristup je neodrživ i predstavlja kršenje sporazuma. Ustav BiH se ne može mijenjati ako o tome ne postignu saglasnost strane, Republika Srpska i FBiH, odnosno tri konstitutivna naroda. Parlamentarna skupština BiH je tek formalnost i ona samo može da proglasi takav sporazum i formalizuje ga. Parlamentarna skupština BiH nije mjesto rasprave i odlučivanja o bilo čemu što se strane nisu prethodno dogovorile. Uzdizanje Parlamentarne skupštine je čisto pravno nasilje od strane međunarodne zajednice, tj. SAD i EU, da bi udovoljili muslimanima u BiH", istakao je Dodik.

On je upitao "zašto se ta institucija baš naziva Parlamentarna skupština, a ne samo skupština ili samo parlament"?

"Razlika između zvaničnog naziva i onog drugog ili trećeg je i formalna i suštinska. Parlamentarna skupština BiH je u stvari skup skupština, skup entiteta i tri naroda, u kojoj se na kristalno jasan način izražavaju volje i stavovi entiteta i naroda. Mi smo u Dejtonskom sporazumu i Ustavu BiH pristali na Parlamentarnu skupštinu. Bilo bi interesantno da pravnici razmotre ovo pitanje. Uvjeren sam da bi zaključak te rasprave bio da se i na ovom pitanju krši Ustav BiH i da Parlamentarna skupština BiH nije mjesto ni za šta, a posebno za promjenu Ustava", pojasnio je Dodik.

Svaka Izmjena Dejtona bespravna i nasilna

On je naveo da je sve što je mijenjano u Dejtonskom sporazumu i što je rađeno na nivou BiH bilo bespravno i nasilno, a svaka promjena aneksima je izostala zato što su te promjene bile nerealne.

Dodik je ocijenio da je vrijeme da Republika Srpska formira svoj pregovarački tim, da razgovara sa Federacijom i to će biti ponuda koja traje.

"Čekaćemo na razgovor, ali ne želimo da budemo zarobljenici u BiH. U našim planovima jesu razgovori. Ono što mi hoćemo i što treba reći jasno jeste da se reafirmiše uloga Republike Srpske kao strane u BiH za sve dogovore o suštinskim stvarima. Ako to sve ne uspije ostaje pitanje kako se mirno razići. Citiraću Sendi Bergera, koji je bio šef za nacionalnu bezbjednost SAD i koji je ponudio dokument u kojem piše: 'Treba pritisnuti Bošnjake da dozvole Srbima sprovođenje referenduma dvije do tri godine nakon Dejtona, jer ako Bošnjaci ne mogu da ubijede srpsku populaciju da je njihova budućnost u reintegrisanoj BiH, onda nema svrhe blokirati mirno razdvajanje po uzoru na Čehoslovačku'", naveo je Dodik.

Sva priča je u tome da je Republika Srpska za Dejtonski sporazum i slovo Dejtona, ponovio je Dodik i izrazio spremnost srpske strane za razgovor na dobrobit svih koji žive u BiH.

"Spremni smo da dugo razgovaramo, ponuda postoji. Mislimo da je to smisleno, politički razumno i potrebno i da ne vrijeđa nikog. Samo na taj način možemo da redefinišemo neke odnose u BiH i da pristupimo implementaciji Dejtona i onoga što dogovorimo", naglasio je Dodik.

On je konstatovao da se mnogo prevara desilo u provođenju Dejtonskog sporazuma i da je Republika Srpska potisnuta kao strana u razgovoru i sporazumijevanju o BiH, te da su sve to radili visoki predstavnici u saradnji sa Savjetom za implementaciju mira iako nisu imali ovlaštenje.

Veoma važno o budućnosti Srpske u kontinuitetu razgovarati u Narodnoj Skupštini Republike Srpske

Dodik je naglasio da je s toga veoma važno da se o temama značajnim za Republiku Srpsku u kontinuitetu razgovara u Narodnoj skupštini kao najvišem zakonodavnom organu vlasti.

"Važno je i onda kada se osjećamo nemoćnim, zaobiđenim, šikaniranim da sjednemo u Narodnu skupštinu Republike Srpske, djelujemo jedinstveno i zauzmemo zajedničke stavove o pitanjima koji su od značaja za Republiku Srpsku. Mi moramo sve razlike ostaviti po strani kada je riječ o bitisanju Republike Srpske, njenoj budućnosti i onome što jeste predmet naše aktivnosti, a to je svakako Dejtonski sporazum i odnos prema njemu", istakao je Dodik u intervjuu Srni.

On je konstatovao da je Dejtonski sporazum bio poprište mnogih nezakonitosti koje je činila međunarodna zajednica na štetu Republike Srpske, dodavši da je sasvim sigurno da je na taj način međunarodni pravni poredak dodatno urušen u mnogim segmentima, a pogotovo prema manjim ili ranije prokuženim narodima.

Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva je naveo da ponekad veoma deprimirajuće djeluje pokušaj da se pozivate na međunarodne norme i međunarodne ugovore, kakav je i Dejtonski sporazum, jer na drugoj strani postoji arogantna sila koja ne želi da prizna da krši međunarodno pravo i međunarodne ugovore, nego nastavlja dalje i uvijek gura isto, samo jače i još žešće i zato najčešće i mijenjaju svoje predstavnike u BiH svake tri godine da bi oni došli sa novom energijom i nastavili isto da rade.

Dodik je rekao da mnoge stvari koje su mijenjane u Dejtonskom sporazumu nisu bile realne, te da su dio međunarodne zajednice i visoki predstavnici gurali svoje zato što su imali političku atmosferu i situaciju u kojoj je samo jedna zemlja bila supersila, dok su ostale gradile sebe i pokušavale da postanu regionalne, a kasnije i globalne sile.

"Amerika je arogantno pristupila srpskom nacionalnom pitanju u uslovima kada je bilo jasno da se raspadom Jugoslavije rješavaju nacionalna pitanja i stvaraju nacionalne države od Slovenije, Hrvatske, Crne Gore i Makedonije, nastojeći da u BiH zadrži priču o multietičnosti koja istovremeno nije uspjela u bivšoj Jugoslaviji.

Amerika se opredijelila da sve vrijeme podržava Bošnjake koji su politički pokušali da se dodvore raznim pričama o građanskom uređenju društva, potpunom ignorisanju istorije i činjenica da u BiH postoje tri konstitutivna naroda i da postoji Republika Srpska koja je u Dejtonskom sporazumu jasno definisana kao srpski entitet a FBiH kao entitet dva naroda", naglasio je srpski član i predsjedavajući Predsjedništva.

On je podsjetio da je poslije i Ustavni sud počeo da se bavi tim poslovima i mijenja pojedine odredbe sporazuma, iako time nije trebalo ni da se bavi.

"Ustavni sud je promijenio, iako je Aneks 4 Dejtonskog sporazuma veoma jasno rekao da BiH pripada samo ono što joj je striktno dato, a sve ostalo pripada izričito entitetima, te su nadležnosti entieta regulisane generalnom klauzulom u Ustavu. Od nas su otimali i ono što je bilo izvorno, a nametali ono što su smatrali da treba da urade, kako bi izgradili tzv. 'državu BiH' sa jedinstvenom nacijom kojoj su pokušali da nametnu čak i jezik i pismo i neku nepostojeću identifikaciju", istakao je Dodik.

On je naveo da je Balkan bio nezaobilazna tema na Ekonomskom forumu u Atini, kao i da će biti na sastanku lidera Brdo-Brioni, jer je, kako to vole Amerikanci da kažu, to neriješeno pitanje.

"Neriješeno pitanje, prema njihovom mišljenju, znači da treba nastaviti isto, a to isto znači daklasirati Republiku Srpsku i srpski nacionalni interes, kao i onemogućiti značaj pojavljivanja srpskog nacionalnog korupsa i srpskog nacionalnog interesa. Moram da napomenem da mi je nekoliko predstavnika zemalja EU otvoreno reklo 'nikada nećete doći u EU dok se ne odreknete konstitutivnosti naroda u BiH'", rekao je Dodik.

On je naglasio da oni vjerovatno računaju da će sa nekim novim političkim strukturama u Republici Srpskoj, koje su manje nacionalno i državno odgovorne prema Srpskoj, to uspjeti da realizuju i da će reći "kad ste sve dali, dajte i tu konstitutivnost pa da idemo dalje ka Evropi".

Priča u okviru 14 prioriteta nije nimalo bezazlena

Dodik je upozorio da nije baš ni tako bezazleno poredano 14 prioriteta koje BiH mora ispuniti na putu ka članstvu u EU, a pogotovo nije bezazlena priča u okviru njih.

"Evropski predstavnici su rekli prvo da su prioritet izbori u Mostaru, pa onda Zakon o javnim nabavkama, pa je sljedeći prioritet Zakon o sukobu interesa, pa onda ono što njima odgovora i što su i napravili a to je cijela jedna brljotina u vezi sa pravosuđem, Zakonom o izmjenama Zakona o VSTS... Kada sve to napravite, onda će reći 'idemo dalje', a nikada nećemo stići do onih odredbi koji kažu da se treba ukinuti visoki predstavnik i promijeniti strane sudije u Ustavnom sudu. Na svako moje pitanje kada ćemo to uraditi i zašto to nije prvi prioritet, oni su odgovorili 'to ćemo na kraju', a to na kraju može da bude za 10 godina", naglasio je Dodik.

On je pojasnio da je zato njegov stav da u Narodnoj skupštini Republike Srpske treba da se vodi politika otvaranja problema u BiH i njihovog cjelovitog rješavanja, a ne segmentarno kako to od nas traže stranci.

"Da li je naš interes da damo novu verifikaciju i legitimitet VSTS koji je nametnut od visokog predstavnika kroz izmjene Zakona o VSTS? Ja mislim da nije. Da li je naš interes da damo svoj doprinos Zakonu o javnim nabavkama bez obzira koliko on bio nakaradan i da ga ponovo verifikujemo bez obzira što su javne nabavke u nadležnosti entiteta a ne BiH što je izmislio, nametnuo i prenio Pedi Ešdaun", naglasio je Dodik.

On je poručio da se mora odbaciti koncept koji zagovara SDA, a to je reintegracija BiH koja je viđena u Deklaraciji SDA u kojoj nema entiteta.

"Kakvu nama Bošnjaci nude BiH najbolje se vidi iz kantona gdje oni imaju dominantu vlast. Takvu BiH oni nama nude, ali te Bosne nema. Zato mi hoćemo da razgovaramo i da im kažemo šta hoćemo, a u tom razgovoru treba da učestvuju sve institucije u Srpskoj, da formiramo pregovarački tim i da napravimo operativnu platformu u čijim okvirima ćemo se kretati i razgovarati sa izabranim funkcionerima Federacije. Za nas BiH nije strana i zato svi politički faktori u Srpskoj moraju da budu jedinstveni i usmjereni na bazična pitanja. Kod Bošnjaka nema disonantnih tonova kada je riječ o pitanjima koja su važna za njih. Svi su tu isti. To je potrebno i na našoj političkoj sceni, da nastupimo jedinstveno za bolju budućnost Srpske", zaključio je Dodik.

On je naglasio da svaki stepen centralizacije BiH znači manje Republike Srpske ali i manje Srba na ovim prostorima.

"Dominantan proces je Srpska i Srbi moraju da postoje i da budu vidljivi, da idemo na implementaciju Dejtonskog sporazuma, a ne reintegraciju BiH. Gdje je tu kršenje Dejtona i kada sam ja kršio Dejton? Skršili su ga visoki predstavnici. Kakav je to bezobrazluk da visoki predstavnik traži od parlamenta da nešto uradi, gdje to ima na svijetu, u kojoj se to zemlji radi", upitao je Dodik.

U svakom slučaju, istakao je Dodik, u svemu ovome je veoma jasna potreba da se mi u Republici Srpskoj odredimo o svim tim pitanjima i da obavimo razgovor na nivou Republika Srpska-Republika Srbija o tome kako će se pozicionirati Republika Srpska u vezi sa pitanjem koji se tiče dijaloga između Prištine i Beograda.

"Mi smo već učinili dobru stvar da nismo priznali Kosovo, nismo dozvolili njegovu međunarodnu verifikaciju i tu nema razlike između političkih faktora u samoj Republici Srpskoj, ali drugo pitanje je šta dobijamo ako ostanemo pasivni prema činjenici da se vodi dijalog o Kosmetu i da Zapad želi da odvoji pitanje Kosova od bilo kakvoga dodira sa Republikom Srpskom ili situacijom u BiH? Ukoliko se riješi pitanje Kosova, Republika Srpska ostaje sama i samo će nastaviti dalje da je šikaniraju i razvlašćuju optužujući njeno rukovodstvo za razne stvari koje nisu tačne i podgrijavajući političke oponente da budu što gori i žešći prema pozicijama vlasti da bi pokazali da Republika Srpska nije smislena i da ona nema budućnosti", ukazao je Dodik.

Svijet uzavreo od problema

Kada je riječ o globalnoj politici u odnosu na BiH, Dodik kaže da je svijet uzavreo od mnogih problemima i naveo primjer da su novi izbori u Americi doveli do izražaja novu američku, odnosno novu staru američku politiku na ovome prostoru.

"S druge strane, EU pokazuje sve veći neuspjeh i veoma je karakteristično da je Amerika reagovala na tzv. radno zvani slovenački non-pejper u vezi sa situacijom na Balkanu, navodeći da su neopravdane spekulacije o promjeni granica na Balkanu po etičkim linijama. To kaže Stejt department, koji inače ne reaguje na spekulacije, ali ovaj put reakcija nije izostala, kao što nije izostala ni reakcija nekoliko vlada u Evropi", rekao je Dodik.

On je konstatovao da je sve veće uvjerenje u EU da je politika proširenja propala. "To pokazuje i činjenica da je EU bukvalno prevarila Makedoniju koju je natjerala da promjeni naziv svoje zemlje, obećavajući joj olako kretanje kroz prioritete i poglavlja, a već dvije godine od toga nema ništa. Imajući u vidu činjenicu da je ta ista EU promijenila svoje standarde i kriterijume za učlanjenje i pridruživanje EU, to govori da Unija ne želi ostale u svom okrilju", rekao je Dodik.

On je ocijenio da je na globalom nivou veoma vidljivo da se sukobi sve više rasplamsavaju. "Pametna lokalna politika, a to mislim na nas, govori da trebamo činiti sve da se ne podvučemo pod verbalne sukobe globalnih igrača koji su sve žešći. Vidljivi je sukob između Rusije i SAD koji je počeo odmah nakon ustoličenja novog američkog predsjednika koji je predsjednika Rusije na početku nazvao ubicom, naglašavajući da će Rusija platiti cijenu, a samo nekoliko sedmica poslije ruski predsjednik je poručio da Amerika ne bi trebalo da igra s njima i da će zažaliti više nego ikad u životu ako pokuša da ugrozi njihove granice", rekao je Dodik.

Epilog svega toga je, istakao je Dodik, iznenadni poziv američkog predsjednika za razgovor upućen Vladimiru Putinu. "Nemoguće je da i na tom sastanku tema ne bude Balkan, a moguće i BiH. Zato mi u Republici Srpskoj moramo da šaljemo naše jasne poruke u kojima ćemo iskazati i naše jasne stavove", konstatovao je Dodik.

On je rekao da je očigledno da ima problema i u samoj EU o mnogim pitanjima. "Evropa danas djeluje kao mjesto sukoba različitih ideoloških pravaca, prije svega, onog liberalnog s jedne strane i konzervativnog s druge strane. Evropa bezuspješno traži izlaz iz same svoje situacije i zato djeluje nekoordinisano sve što Evropa pokušava da nam ovdje nametne ili odredi kao evropski put uporno tražeći da mi sve više dajemo svojih prava i nadležnosti", istakao je Dodik.

Takođe, dodao je Dodik, EU vrši sve veće pritiske na BiH i kada je riječ o odnosima sa Rusijom i Kinom.

"Prije mjesec ili dva Predsjedništvo BiH dobilo je prijedlog od Amerike da se pristupi jednoj multilateralnoj deklaraciji u kojoj bi se jasno reklo da BiH pristupa grupi tih zemalja koja odbacuje pristup 'Huaveja' našem tržištu. Nažalost, dva člana Predsjedništva su već pristali, a ja sam naravno odbio. Sada čekam drugi krug odlučivanja o tome i ako bude ponovo tako moraću ići u Narodnu skupštinu da tražim podršku, jer smatram da mi ne trebamo da izgubimo Kinu kao našeg partnera i da jednako tako treba da sarađujemo i sa SAD, da uzimamo njihove proizvode ukoliko su oni konkurentniji, bolji, tehnološki opremljeni i jeftiniji za nas, kao što to treba da uradimo i sa Kinezima, ako su oni bolji od nekih drugih", objasnio je Dodik.

Na taj način sebe zatvoriti, konstatovao je Dodik, bilo bi jednako izgubiti dio svojih prijatelja u svijetu i to je nešto o čemu treba razgovarati u parlamentu Srpske.

"Ja imam svoj stav, ja sam protiv, ali hoću da Narodna skupština kaže svoj stav. Ako kaže da treba da obacimo Huavej, odbacićemo ga, ali ću sve učiniti da objasnim da to ne treba da činimo. To je slična podvala kao i ona sa malignim ruskim uticajem na Balkanu. Ima li iko ko osjeća taj maligni uticaj ovdje, je li došao neki Rus i vršio neki uticaj, je li bio maligni, ja ne znam za to. Sve te priče su u funkciji pripreme da BiH odlukama Predsjedništva BiH dođe u poziciju da kaže - mi pratimo spoljnu politiku EU, čak i onda kada to nama ne odgovara i kada nam pričinjava štetu. To, naravno, ne treba prihvatiti.

Onog trenutka kad počnete da pratite evropsku politiku, odnosno spoljnu politiku EU to znači da ćete uvoditi sve više sankcija Rusiji, da ćete morati da se priključite svakoj osudi kao što je to bilo u Bjelorusiji i nekim drugim mjestima koje EU izriče o bilo kom pitanju. To nije naš interes i što bi mi gubili prijatelje, a da stajemo pod ruku sa onima koji svih ovih 25 godina nisu pokazali da su dobronamjerni prema nama ili bar korektni", naglasio je Dodik.

Eventualna pobjeda opozicije bila bi sahrana Srpske

Upitan da prokomentariše ponašanje opozicije u Srpskoj, Dodik je odgovorio da je opozicija u Republici Srpskoj antisrpska i "anti Republike Srpske", naročito onda kada se kao bore za Srpsku.

"SDS i PDP, a odnedavno i DNS su uvijek na strani Sarajeva, a nikada na strani Banjaluke. Takvo ponašanje se jedino može nazvati izdajom. Oni su okorjeli izdajnici i najviše im smeta Republika Srpska, a srpski narod smatraju nedostojnim i glupim jer ne prihvata i ne podržava njihovu politiku izdaje, politiku izdaje srpskog naroda", naglasio je Dodik.

Prema njegovim riječima, još jedan dokaz u nizu neslavnih izdajničkih poduhvata je njihov odnos prema Narodnoj skupštini i njenim zaključcima u vezi sa pokretanjem razgovora sa FBiH.

"Oni su grlati predstavnici Sarajeva i stalno upotrebljavaju argumentaciju Sarajeva, ne žele jedinstvo u Republici Srpskoj, udružuju se sa opozicijom iz Sarajeva pripremajući konačnu sahranu Republike Srpske. Zato bi eventualna pobjeda SDS, PDP i DNS bila dan sahrane Republike Srpske i dan njene prodaje i predaje Sarajevu. Preostaje poslije samo da sami sebi dođemo na četrdeset dana.

Zato je veoma važno reći srpskom narodu da mora odbaciti izdaju SDS, PDP i DNS ako želi da opstane. Mi nastavljamo da čuvamo i branimo Republiku Srpsku, dajući joj nesalomivu snagu kroz naše politike. Ja sam zaklet Republici Srpskoj i srpskom narodu u cjelini", poručio je srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik u intervjuu Srni.

(Srna, Mondo)