Nizom manifestacija širom svijeta i u našoj zemlji danas će biti obilježen Međunarodni dan osoba sa invaliditetom.
U Republici Srpskoj trenutno živi između 130.000 i 150.000 lica sa invaliditetom, što se procjenjuje Strategijom unapređenja društvenog položaja lica sa invaliditetom u Srpskoj 2010-2015. godine.
Pomoćnik ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Ljubo Lepir rekao je, nakon sastanka sa predstavnicima Saveza organizacija civilnih lica sa invaliditetom da pravih i tačnih podataka o broju lica sa invaliditetom nema, te da se, prema procjenama, 10 odsto populacije svakog društva smatra ovakvim licima.
Lepir je istakao da su civilna lica sa invaliditetom okupljena u osam udruženja koji imaju republički značaj, kao savez.
Prema njegovim riječima, 16.000 do 17.000 lica sa invaliditetom u Srpskoj ostvaruje pravo na pomoć i njegu drugog lica.
Nacionalni koordinator za poboljšanje položaja u oblasti socijalne zaštite za osobe sa invalidetom Olivera Mastikosa istakla je da je Zakon o socijalnoj zaštiti, koji je ove godine usvojen, otvorio jedan potpuno drugačiji pogled i pristup prema osobama sa invaliditetom, jer o njima brine i Republika i lokalna zajednica.
"Zajedničkim djelovanjem će se ostvariti bolji uslovi za osobe sa invaliditetom", rekla je Mastikosa, ističući da je proširen obim prava za osobe sa invalidetom posredstvom prava u vezi sa zbrinjavanjem ovih lica.
Ona je istakla da je cilj u budućnosti da se osobi sa invaliditetom i njenoj porodici pruži maksimalna samostalnost.
"Moram da kažem, kao građanin, da je činjenica da smo mi tzv. civilni invalidi vrlo zapostavljeni", rekla je Mastikosa.
Predsjednik Saveza slijepih Republike Srpske Branko Suzić skrenuo je pažnju na potrebu da se Zakon o socijalnoj zaštiti, odnosno pravilnici koji treba iz njega proisteknu, donesu na vrijeme i da od 1. januara 2013. godine krene primjena određenih prava koji taj zakon reguliše.
Suzić je istakao da u pravilniku koji predviđa kategorizaciju i određivanje sposobnosti nije decidno rečeno da će slijepa lica biti razvrstana u prvu, a slabovidna u drugu kategoriju, što je težnja Saveza slijepih i logičan sljed stvari.
Radivoje Radmanović iz Saveza mentalno nedovoljno razvijenih lica Republike Srpske rekao je da je jedino kategorija mentalno nedovoljno razvijenih lica ostala nepokrivena vrstom invaliditeta.
On očekuje brži i bolji razvoj usluge dnevnih centara, koji mnogo znače mentalno nedovoljno razvijenim licima.
Sastanak povodom 3. decembra - Međunarodnog dana lica sa invalidtitetom organizovan je sa ciljem razmjene informacija o potrebama lica sa invaliditetom, promovisanju njihovih prava i integracije u društvo u svim oblastima političkog, socijalnog, ekonomskog i kulturnog života.
Međunarodni dan osoba sa invaliditetom obilježava se od 1992. godine, kada je Generalna skupština UN usvojila rezoluciju kojom se sve zemlje pozivaju na obilježavanje tog dana s ciljem da se invalidima omogući jednako uživanje ljudskih prava i ravnopravno sudelovanje u društvenom životu.
Konvenciju UN o pravima osoba sa invaliditetom do sada je potpisalo 145, a ratifikovalo 87 država članica UN.
Konvencija predviđa da osobe sa invaliditetom uključuju i one koje imaju dugoročna fizička, mentalna, intelektualna ili čulna oštećenja koja u interakciji sa raznim preprekama mogu ometati njihovo puno i efikasno učešće u društvu na jednakoj osnovi sa drugima.
U skladu sa motom međunarodnog invalidskog pokreta "Ništa o nama bez nas", UN su preporučile da se u državne delegacije koje su učestvovale u procesu izrade prijedloga nacrta sveobuhvatne i integralne konvencije o zaštiti i unapređivanju prava i dostojanstva osoba sa invaliditetom uključe i osobe sa invaliditetom.
Cilj ove konvencije je da se unaprijedi, zaštiti i osigura puno i jednako uživanje svih ljudskih prava i osnovnih sloboda svim osobama sa invaliditetom i unaprijedi poštovanje njihovog urođenog dostojanstva.
Osnovna načela ove Konvencije su: poštovanje urođenog dostojanstva, individualna samostalnost uključujući slobodu vlastitog izbora i nezavisnost osoba; zabrana diskriminacije; puno i efikasno učešće i uključivanje u društvo; uvažavanje razlika i prihvatanje osoba sa invaliditetom kao dijela ljudske raznolikosti i čovječanstva; jednake mogućnosti; dostupnost; ravnopravnost žena i muškaraca; uvažavanje razvojnih sposobnosti đece sa invaliditetom kao i poštovanje prava đece sa invaliditetom na očuvanje svog identiteta.
(Srna/MONDO)