Uskoro registar pedofila u RS?

Grupa eksperata pri Ministarstvu pravde Republike Srpske izradila je Nacrt izmjena Krivičnog zakona Republike Srpske kojim se pooštravaju sankcije za počinioce krivičnih djela koja se odnose na zlostavljanje djece, mijenja način računanja zastare krivičnog djela počinjenog na štetu djeteta, ali uspostavlja i registar, odnosno baza počinilaca svih krivičnih djela u kojima je žrtva dijete, piše "Dnevni avaz".

U takvom registru našli bi se identitet i drugi podaci osuđenih pedofila, zlostavljača djece, trgovaca djecom i drugih počinilaca sličnih krivičnih djela. Inicijator ovih zakonskih izmjena i dopuna je Ombudsmen za djecu RS.

"Uspostavom evidencije počinilaca ovih krivičnih djela eliminisala bi se svaka mogućnost da ova lica poslije izdržane kazne, po bilo kojem osnovu budu angažovana u radu s djecom", navode u Ombudsmenu za djecu RS.

Baza podataka

Prema mišljenju predsjednika Advokatske komore RS Jovana Čizmovića, takav registar, ipak, ne bi smio biti potpuno javan, odnosno da svako, kad god poželi, može pristupiti takvoj bazi podataka.

"S obzirom na to da se radi o posebno osjetljivoj temi, takvi podaci morali bi se strogo čuvati i koristiti za tačno određene potrebe, a ne da budu u formi javnog dokumenta u koji svako može ući", smatra Čizmović.

Podaci pokazuju da je svako peto dijete u BiH tokom odrastanja bilo žrtva nekog oblika seksualne eksploatacije, dok je od 2006. do 2010. godine u našoj zemlji izrečeno 88 osuđujućih presuda za krivična djela spolnog odnosa s djetetom ili zadovoljavanja pohote pred djetetom ili maloljetnikom.

Stvarno stanje

Prema podacima nadležnih u RS, samo u posljednje tri godine podneseno je 128 prijava protiv počinilaca seksualnog zlostavljanja nad ukupno 148 djece.

"To i dalje ne pokazuje stvarno stanje, jer se djeca boje prijaviti ovakva djela, imaju strah od autoriteta onoga ko je djelo počinio, često im se ne vjeruje", istakla je Ivana Nedić, stručnjak iz krivičnog prava.

U domaćem zakonodavstvu trenutno najniža propisana kazna za ovakva djela je dvije godine zatvora, dok je Srbija nedavnim izmjenama zakona utvrdila najnižu kaznu od deset, a Makedonija osam godina.

Nove zakonske izmjene predviđaju i da se zastara za krivično gonjenje za djela učinjena na štetu djeteta počnu računati od sticanja punoljetstva žrtve. Na taj način djeci bi se, prema mišljenju stručnjaka, dala mogućnost da sticanjem punoljetstva, kada su savladali strah i stid, te nezavisno od stava svojih roditelja, sami odluče o pokretanju postupka protiv onih koji su im uništili djetinjstvo i ostavili trajne posljedice za cijeli život.

Komplikovan proces

U Federaciji BiH, osim operativnih policijskih evidencija, ne postoji centralni registar pedofila. U udruženjima koja se bave zaštitom prava djeteta ističu da postoji obaveza da ovakav registar bude formiran na nivou cijele države, dok u Ombudsmenu za ljudska prava BiH smatraju da je to komplikovan proces koji mora pomiriti zaštitu ličnih podataka, elemente koji se tiču ljudskih prava te interese djece.

(MONDO)