Danas se obilježavaju Miholjske zadušnice, dan posvećen sjećanju na preminule, a etnolog Snežana Ašanin objašnjava koji su običaji pravilni, šta se nosi na groblje i zašto je žito neizostavan dio ovog pravoslavnog obreda.
Danas se obilježavaju Miholjske zadušnice, a za ovaj dan vezani su mnogi stari običaji koji se i dalje poštuju. Miholjske zadušnice padaju uvijek u prvu subotu prije Miholjdana, a u narodu su poznate kao jesenje zadušnice.
- U srpskom narodu postoje običaji da se na Zadušnice izlazi na grobove predaka i iznosi hrana. To je jako pogrešno, ali je to toliko ukorijenjeno u srpskoj kulturi pa su i sveštenici prećutno reagovali na ovu pojavu. Ono što jedino potrebno odnijeti na grobove jesu svijeća, vino i žito koje se prinosi za žrtve preminulih - rekla je za RINU etnolog Snežana Ašanin.
Ona dodaje da se na Zadušnice pšenica nosi u crkvu, u kojoj će sveštenik da osvešta, prelije vinom koje je simbol Hristove krvi i naravno neophodna je upaljena svijeća koja je simbol vječne svjetlosti za naše preminule.
- Ono što je najvažnije jeste da se priprema žito, u narodnu poznato kao koljivo koje se prilaže za duše mrtvih, i zato to zrno pšenice predstavlja žrtvu, a zatim i rađanje novog života i upravo to je taj beskrajni krug - kaže etnolog.
Osim Miholjskih, u kalendaru Srpske pravoslavne crkve postoje još i Duhovske ili ljetne, proljećne - u sedmici prije početka Velikog posta i Mitrovske ili zimske zadušnice.
(RINA/MONDO)
