Tribunal odbio zahtjev Radovana Karadžića da obaveže bivšeg komandanta Armije BiH u Srebrenici na razgovor sa odbranom bivšeg predsjednika RS.
Haški tribunal odbio je zahtjev bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, optuženog za genocid u Srebrenici, da nekadašnjeg komandanta Armije BiH u tom gradu Nasera Orića obaveže da razgovara sa Karadžićevom odbranom.
U danas objavljenoj odluci, raspravno vijeće predsjedavajućeg O-gon Kvona (O-gon Kwon) naznačilo je da Karadžić nije iscrpio sve mogućnosti da obezbijedi Orićevu dobrovoljnu saradnju, što je uslov koji se mora ispuniti prije nego što bi Tribunal, ako ocijeni da je neophodno, tu saradnju mogao obezbijediti obavezujućim nalogom (subpoena).
Sudije su taj zaključak utemeljile na činjenici da je Orić, preko advokata, odbio da sa Karadžićevim pravnim savjetnicima razgovara samo o zločinima nad Srbima počinjenim u Srebrenici i okolini 1992-95. dok je u toku istraga koju vlasti Republike Srpske vode protiv njega zbog tih zločina.
Karadžić je, kako piše u današnjoj odluci, tražio da sud Orića obaveže da s njegovim pravnim savjetnicima razgovara o "događajima u Srebrenici 1992-95" što ne isključuje mogućnost da bi Orić mogao pristati na razgovor o drugim temama izvan optužbi za zločine.
Pozivajući se na navod iz Karadžićevog zahtjeva da bi o eventualnom pozivanju Orića za svjedoka odbrane odlučio tek poslije razgovora, sudije podsjećaju da time odbrana nije dokazala da je izdavanje obavezujućeg naloga u ovom trenutku neophodno.
To, međutim, Karadžića ne sprečava da obnovi zahtjev poslije dodatnih pokušaja da Orića privoli na dobrovoljni iskaz.
Sredinom novembra, Karadžić koji se brani sam, zatražio je da sud Orića obaveže da odgovori na njegova pitanja.
U podnesku je bilo navedeno da je Orić, preko advokata, odbio Karadžićev poziv uz obrazloženje da bi njegov iskaz pred Triubnalom mogao biti samooptužujući, odnosno da bi ga vlasti RS mogli iskoristiti u istrazi koju vode protiv Orića zbog sumnje da je počinio ratne zločine.
Orićevo svjedočenje značajno je za Karadžićevu odbranu zbog centralne uloge koju je kao komandant 28. divizije ABiH imao u vojnim aktivnostima u Srebrenici, 1992-95.
Po odbrani, Orić može svjedočiti da "ABiH nikada nije demilitarizovala Srebrenicu kao što je zahtijevao sporazum sa UN i da su, pošto je Srebrenica postala 'zaštićena zona' UN, njegove
jedinice posjedovale i dopremale teško i pješadijsko oružje, skrivajući ga od Unprofora".
Orić može svjedočiti i da je velika količina oružja i municije prokrijumčarena u Srebrenicu početkom 1995. helikopterom iz okoline Žepe, piše u Karadžićevom podnesku.
Napadi iz Srebrenice na srpska sela 1992-95, uključujući i one neposredno prije ofanzive Vojske Republike Srpske na grad u julu 1995, takođe bi, po odbrani, mogli biti tema Orićevog svjedočenja. "Mnogi civili su brutalno ubijeni u tim napadima".
"General Orić može, takođe, svjedočiti da su se jedinice ABiH često pozicionirale blizu posmatračkih punktova Unprofora i otvarale vatru u namjeri da navuku vatru bosanskih Srba na osoblje UN i izazovu međunarodnu intervenciju u svoju korist", tvrdi Karadžićeva odbrana.
Ukoliko bude svjedočio, Orić može potvrditi i da je veliki dio humanitarne pomoći dostavljene za civile u Srebrenici uzimao za svoju vojsku.
Kao obrazloženje za zahtjev da Orić svjedoči, Karadžić navodi i da Orić može pružiti "insajderske informacije o tome da je bosanska vlada žrtvovala Srebrenicu i njene stanovnike kao dio strategije da dobije dijelove Sarajeva koje je željela" u okviru rješenja za obustavu rata.
"Svjedočenje generala Orića je relevantna za dokazivanje da je Karadžić imao legitimni vojni razlog da naredi napad na Srebrenicu, kako prekinuo komunikaciju između Srebrenice i Žepe i okončao napade iz zaštićenog područja", pisalo je u podnesku.
Orićevo svjedočenje bilo bi od pomoći Karadžiću da "negira tvrdnje tužilaštva da je napad na Srebrenicu bio dio udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bila deportacija i ubistvo
Muslimana u namjeri da se unište kao etnička grupa", naglasila je odbrana.
Haški tribunal je 2008. oslobodio Orića krivice za zločina nad Srbima u Srebrenici i okolini, usvojivši njegovu žalbu na prvostepenu presudu kojom je bio osuđen na dvije godine zatvora.
Prvostepenom presudom, Orić je 2006. proglašen krivim zato što nije spriječio zlostavljanje i ubistva zarobljenika u srebreničkoj policijskoj stanici između decembra 1992. i marta 1993. godine.
Budući da je od hapšenja 2003. bio u pritvoru Tribunala u Sheveningenu, Orić je odmah nakon prvostepene presude 2006. Pušten na slobodu.
(Beta Foto Youtube screenshot)