U dokaznom postupku odbrane bivšeg predsjednika RS Radovana Karadžića, za narednu nedjelju najavljeno svjedočenje Milana Martića.
Od januara 1991. do avgusta 1995, Martić se nalazio na raznim rukovodećim funkcijama - bio je predsjednik, ministar odbrane, ministar unutrašnjih poslova u Srpskoj autonomnoj oblasti (SAO) Krajina, i Republici Srpskoj Krajini (RSK).
Zbog zločina nad nesrpskim stanovništvom u Hrvatskoj, on je u Tribunalu osuđen na 35 godina zatvora, a na izdržavanje kazne je upućen u Estoniju.
Martićevo svjedočenje bilo je najavljeno za početak marta, ali je iskaz odložen zbog rješavanja po njegovom zahtjevu da u sudnici bude prisutan advokat Predrag Milovančević, koji ga je zastupao u prvostepenom i u žalbenom postupku u Hagu.
Karadžić je Martićevo svjedočenje tražio radi pobijanja iskaza Milana Babića, koji je od avgusta 1991. do februara 1992. godine, obavljao funkciju premijera SAO Krajine, a zatim predsjednika RSK.
Babić je u martu 2006. izvršio samoubistvu u Pritvorskoj jedinici u Ševeningenu, za vrijeme svjedočenja u postupku protiv Martića.
Babić je u Tribunalu 2004. priznao krivicu za progone i bio je osuđen na 13 godina zatvora.
Njegova izjava je ponuđena u dokaze u Karadžićevom predmetu u skladu sa pravilom iz Pravilnika tribunala koje se odnosi na svjedoke koji su preminuli.
Prema izjavi svjedoka, koju je tim odbrane objavio ranije, Martić će svjedočiti da se Karadžić “zalagao za očuvanje Jugoslavije primenom miroljubivih i diplomatskih sredstava” i da je “bio izuzetno tolerantan čovjek, koji nije mrzio muslimane ili Hrvate i nije imao namjeru da stvara etnički čistu srpsku teritoriju”.
Na suđenju Karadžiću, iskaz bi najprije trebalo da dovrši bivši komandant Sarajevsko-romanijskog koprusa VRS, general Stanislav Galić.
On je u Tribunalu osuđen na doživotni zatvor, a na izdržavanje kazne upućen je u Njemačku.
Na suđenju nekadašnjem komandantu Vojske Republike Srpske generalu Ratku Mladiću, dokazni postupak u utorak nastavlja tužilaštvo.
Na listi svjedoka su bivši zamjenik komandanta Holandskog bataljona UNPROFOR-a, Robert Franken, bivši pravni referent Bratunačke brigade VRS, Zlatan Ćelanović, bivši pripadnik vojne policije Bratunačke brigade, Mile Janjić, i jedan zaštićeni svjedok.
Dokazni postupak tužilaštva nastavlja se i na suđenju Goranu Haddžiću, optuženom za progone nesprskog stanovništva iz istočne Hrvatske od juna 1991. do kraja decembra 1993. godine.
Hadžić je bio predsjednik Vlade Srpske autonomne oblasti Slavonija, Baranja i zapadni Srem (SAO SBZS) i nakon toga predsjednik RSK.
Za četvrtak je zakazana statusna konferencija u žalbenom postupku u predmetu “Popović i drugi”, u kome se petorici nekadašnjih visokih oficira VRS sudi za zločine počinjene u Srebrenici i Žepi 1995. godine.
Prvostepenom presudom 10. juna 2010, Vujadin Popović i Ljubiša Beara osuđeni su na kazne doživotnog zatvora, Drago Nikolić na 35, Radivoj Miletić na 19 godina, a Vinko Pandurević na 13 godina zatvora.
Na kaznu od 17 godina zatvora za komandanta združenih snaga jedinica MUP podređenih Drinskom korpusu VRS za učešće u srebreničkoj operaciji, Ljubomiru Borovčaninu, nisu se žalili ni odbrana ni tužilaštvo i presuda je postala pravosnažna.
Na izdržavanje kazne, Borovčanin je upućen u Dansku.
Tribunal je u martu proglasio okončanim postupak protiv bivšeg pomoćnika komandanta Glavnog štaba VRS za moral, pravna i verska pitanja, Milana Gvere, koji je 17. februara ove godine preminuo u Beogradu.
Prvostepena presuda od pet godina zatvora poglašena je konačnom.
(MONDO/agencije)