BiH je jedina zemlja na svijetu čije nebo nije zaštićeno, jer Oružane snage BiH nemaju borbene avione, a BiH nije članica nijednog vojnog saveza.
U ovom trenutku odgovornost za čuvanje vazdušnog prostora u BiH podijeljena je između Ministarstva odbrane (MO), Ministarstva komunikacija i transporta, Ministarstva bezbjednosti i policijskih agencija.
MO, kako pišu "Nezavisne novine", kontroliše samo dio vazdušnog prostora u dometu helikopterskih jedinica, jer avioni na aerodromu Mahovljani nisu letno sposobni.
Marina Pendeš, zamjenik ministra odbrane, ističe da MO još nije zaduženo za nadzor vadušnog prostora, s obzirom na to da BiH nema borbene avione, već samo helikopterske jedinice, koje želi dalje razvijati. Navela je da je BiH aspirant za članstvo u NATO-u, u okviru kojeg želi konačno riješiti pitanje odbrane bh. neba.
"I mi, kao zemlja koja je aspirant da bude članica NATO-a računamo na kolektivnu odbranu. To znači da planiramo da dijelimo određene kapacitete sa drugim zemljama članicama. Neko ima razvijene radarske sisteme, neko borbene avione, neko je osposobljen za uklanjanje minskoeksplozivnih sredstava. Ali to nije pitanje za MO. Iza toga treba stati cijela država", navela je Pendešova.
BiH ima petnaestak borbenih aviona tipa galeb, jastreb i orao na aerodromu Mahovljani, kod Banjaluke, za koje je ocijenjeno da su troškovi osposobljavanja i održavanja preskupi, zbog čega Predsjedništvo BiH već nekoliko godina pokušava da ih proda.
U Ministarstvu bezbjednosti su rekli da u slučaju otmice aviona na zemlji, nadležnost preuzimaju specijalne jedinice lokalnih policijskih snaga i jedinice Granične policije BiH. U slučaju incidenata na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, angažuju se i specijalne jedinice SIPA.
Vlado Azinović, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i bezbjednosni ekspert, ističe da BiH nema načina da se suoči sa bezbjednosnom prijetnjom iz vazduha.
On izražava zabrinutost kako bi policijske agencije odgovorile u slučaju otmice aviona na zemlji, što je, kako je objasnio, pokazao i slučaj napada Mevlida Jašarevića na američku ambasadu.
"Kako su mi objasnili ljudi koji su bili angažovani, izdate su dvije naredbe u isto vrijeme - jedna da Jašarević bude onesposobljen, druga da ga ubiju. Sticajem okolnosti, prva naredba koja je stigla bila je ona da bude ranjen. To je bila greška, jer šta bi bilo da je Jašarević bio opasan eksplozivom? Kada pitate stručnjake, reći će vam da je pravi odgovor da pustiti pse koji su izdresirani za ovakve vrste prijetnji", pojasnio je Azinović.
(MONDO)
