Vještak odbrane svjedočio u Haškom tribunalu na suđenju Radovanu Karadžiću.
Vještak odbrane nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića za vojna pitanja, penzionisani general Dragoljub Keserović osporavao je danas pred Haškim tribunalom nalaze do kojih je u vezi sa sukobima u BiH došao vještak tužilaštva Juan Braun.
Keserović je naveo da je Braun pogrešno zaključio da su JNA i SDS zajednički djelovale s ciljem stvaranja uslova u kojima će se Srbi odvojiti od druga dva naroda i prisilnim premještanjem i etničkim čišćenjem nesrbe svesti na zanemariv broj.
"Smatram da je to olako izrečena kvalifikacija, jer sam, analizirajući iste dokumente koje je analizirao Braun, došao do saznanja da su JNA i njen Peti korpus, kasnije Prvi krajiški korpus, činili sve da situaciju smire i drže pod kontrolom i obezbijede zaštitu svima", rekao je Keserović.
On je naglasio da je postupanje JNA zavisilo od odnosa prema njenim pripadnicima. "JNA je bila legalna i legitimna oružana sila i, ako nije bila napadana, ili blokirana, jednako je štitila sve, što je suštinska razlika od onoga što je Braun zaključio", rekao je on.
Objašnjavajući odnos JNA prema nacionalnim strankama u BiH, Keserović je istakao da u dokumentima nije naišao na dokaze koji bi ukazivali da je armija imala "favorite među strankama".
"Naprotiv, naišao sam na puno dokumenata koji ukazuju da se JNA protivila etničkoj polarizaciji i da se zalagala za mirno rješenje krize", rekao je Keserović.
Kada je riječ o stavu SDS-a prema JNA, Keserović je istakao da ta stranka, a naročito njeno "desno krilo", nije sa povjerenjem gledala na JNA i smatrala ju je "ostatkom prethodnog, komunističkog sistema".
Keserović je u Braunovom izvještaju zapazio i da je koristio deminutive kada je riječ o djelovanju hrvatsko-muslimanske vlasti koja je objavila rat Srbima, trećem narodu u BiH, odnosno da je navodio da je "zarobljen mali broj ljudi" ili da se "dogodio mali incident".
Braun je iseljavanje nesrpskog stanovništva iz opština tretirao kao prisilno, pod pritiskom srpskih vlasti, odnosno kao etničko čišćenje, i to navodio kao glavni razlog za iseljavanje. Za razliku od njega, Keserović ukazuje da su se, kada su počeli sukobi, iseljavali svi koji su imali gdje da odu, jer je vladala neizvjesnost i nesigurnost.
"Iz zapadnokrajiških opština iselio se veliki broj Srba. Svi koji su imali gdje da se isele, ne samo nesrpsko stanovništo, su otišli", istakao je Keserović.
Kao drugi razlog za odlazak, on je naveo ekonomsku situaciju, jer je Krajina nekoliko mjeseci bila bez hrane i lijekova. "Djeca su nam umirala u bolnicama. To je bio razlog za odlazak, a ne nečija politika", rekao je svjedok.
On je potvrdio da su se kriminalna djela dešavala, ali je kritikovao vještaka tužilaštva zato što im je u izvještaju dao "istaknuo mjesto".
"Slučajevi kriminalnih djela su se nesumnjivo desili, ali to ne znači da Prvi krajiški korpus Vojske Republike Srpske nije činio sve da se zaštiti cjelokupno stanovništvo u tim teškim vremenima", rekao je Keserović, ističući da su počinioci krivičnih djela sudski gonjeni.
Keserović navodi da je vještak tužilaštva pogriješio i u zaključcima o odnosu Prvog krajiškog korpusa i paravojnih trupa, kao što su "Vukovi sa Vučjaka" Veljka Milinkovića i druge.
"U dostupnim dokazima se može vidjeti da su za sve događaje i incidente njihovi izvršioci hapšeni, procesuirani i preduzimane su mjere protiv njih", naglasio je Keserović.
Glavni pretres biće nastavljen sutra saslušanjem novog svjedoka, a tužilaštvo će Keserovića unakrsno ispitati 23. jula.
(Srna)