Haški tribunal izdao je obavezujući nalog kojim Ratku Mladiću nalaže da svedoči na suđenju Radovanu Karadžiću, na zahtjev samog Karadžića.
Kako piše u odluci raspravnog vijeća, planirano je da Mladić u odbranu Karadžića svjedoči "u januaru 2014".
I Karadžiću (70) i Mladiću (68) trenutno se sudi pred Tribunalom. Karadžić privodi kraju svoju odbranu, a u procesu Mladiću, tužioci ove nedjelje završavaju svoj dokazni postupak.
Obojica su, pored ostalog, optuženi za genocid nad 7.000 Muslimana u danima pošto je Vojska Republike Srpske, 11. jula 1995, zauzela tu enklavu u istočnoj Bosni koja je bila pod zaštitom UN.
U to vrijeme, Karadžić je bio predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, a Mladić komandant Vojske RS.
Karadžić je zahtjev da sud obaveže Mladića da svjedoči u njegovu odbranu podnio još u aprilu, nakon što je Mladić odbio da to dobrovoljno učini.
U podnesku, Karadžić je naveo da od Mladića očekuje da potvrdi da njega (Karadžića) nikada nije obavijestio "da će zarobljenici iz Srebrenice biti streljani, da se strijeljaju ili da su bili strijeljani".
Karadžić od Mladića očekuje i da posvjedoči da se njih dvojica "nikada nisu dogovorili, niti planirali da protjeraju Muslimane ili Hrvate". Optužnica ih tereti za progon Muslimana i Hrvata širom BiH, koji je u sedam opština imao razmjere genocida.
Mladić bi, po Karadžićevom očekivanju, trebalo da potvrdi i da je Karadžića redovno uvjeravao da VRS ne otvara neselektivnu i nesrazmjernu vatru na Sarajevo, kao i da nije ispalila granate koje su, u dva incidenta, ubile i ranile stotine civila na pijaci Markale, 1994-95.
I Mladić i Karadžić optuženi su za terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada, 1992-95.
Po Karadžićevom podnesku, Mladić bi trebalo da potvrdi i da je VRS u proljeće 1995. "u dobroj vjeri" uzela pripadnike Unprofora za ratne zarobljenike, a ne za taoce, kako se navodi u optužnici protiv obojice. Tokom iskaza, Mladić bi trebalo da komentariše i svoje obimne zabilješke, načinjene tokom rata u BiH, koje posjeduje i koristi tužilaštvo.
Mladićeva odbrana zatražila je u maju da Tribunal odbaci Karadžićev zahtjev, zato što, po pravilima, optuženi ne može biti primoran da svjedoči na svoju štetu, što bi, po braniocima, iskaz na suđenju Karadžiću bio za Mladića. Budući da je optužnica protiv obojice ista, Mladić bi, po odbrani, bio prinuđen da svjedoči, iako na to nije obavezan u svom procesu.
Odbrana generala Mladića tvrdila je i da mu narušeno zdravstveno stanje dozvoljava da učestvuje samo na svom suđenju.
Usvajajući Karadžićev zahtjev da Mladića obaveže na svjedočenje, raspravno veće ocenilo je da je bivši komandant VRS "u jedinstvenom položaju da pruži dokaze o informacijama koje je on prenio ili nije preneo optuženom (Karadžiću) o mnogim događajima navedenim u optužnici, uključujući strijeljanja u Sarajevu i granatiranje i snajperisanje Sarajeva".
Vijeće predsjedavajućeg Ogon Kwona (O-gon Kwon) konstatovalo je i da zdravstveno stanje, iako narušeno, ne sprječava nužno Mladića da svjedoči, odbacujući sugestiju odbrane da general nije u stanju da da smislen iskaz.
Upozorenje odbrane da bi svjedočenjem u odbranu Karadžića, general Mladić mogao biti prinuđen da svjedoči na svoju štetu, sudije su odbacile, naglašavajući da se svjedočenje ne može upotrebiti ni u jednom drugom procesu.
Odluku da Mladića obavežu na svjedočenje, sudije su donijele tek danas zato što su čekale da apelaciono vijeće suda odluči o žalbi koju je na obavezujući nalog za svjedočenje na suđenju Karadžiću ranije uložio general Zdravko Tolimir.
Apelaciono vijeće odbilo je nedavno Tolimirovu žalbu i on bi trebalo da bude Karadžićev svjedok do kraja ove nedjelje.
Tribunal je Tolimira nepravosnažno osudio na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici.
(Beta)