Senat Republike Srpske održao je konstitutivnu sjednicu na kojoj su usvojeni Program rada, Poslovnik o radu i formirana radna tijela.
Obraćajući se drugom sazivu Senata RS koji ima ulogu savjetodavnog tijela najviših ustavnih institucija RS, Kuzmanović je podsjetio da sa istorijskog i komparativnog stanovišta Senat ima važnu ulogu u uspostavljanju pravne države i vladavine prava, organizacije i podjele vlasti, parlamentarne ravnoteže i demokratije.
Kuzmanović je najavio da će za njega Senat biti "desna ruka" institucija sistema RS, te da je zadatak Senata da doprinosi osmišljavanju i predlaganju strateških koncepcija razvoja, snaženju i ostvarivanju temeljnih opštedruštvenih interesa i podsticanju demokratskih procesa koji afirmišu i pružaju prosperitet.
"Institucija senata nije nikakav novi parlamentarni dom. Neki neupućeni misle da je Senat jedan od domova parlamenta. Tu zabunu gdje ona postoji otklonićemo sadržajem svog savjetodavnog rada, a ne zakonodavnog i izvršnog", rekao je on.
Senator i akademik RS Aleksa Buha u svom obraćanju senatorima istakao je da je njihova dužnost da sarađuju sa vlastima Srpske u budućim pregovorima o mogućim ustavnim promjenama, naglašavajući da Dejtonski sporazum mora biti osnov tih promjena.
"RS treba da vrati sve nadležnosti koje joj ne odgovaraju, a eventualne ustavne promjene ne smiju se odvajati od Dejtonskog sporazuma", rekao je Buha.
On je istakao da Srpska nije nikakav kompromis, već izraz prava naroda na samoopredjeljenje, koje je poznato raznim konvencijama o ljudskim pravima potpisanim prije rata u BiH.
"Ponuđena formula po kojoj tri naroda u BiH mogu i treba da žive jedni pored drugih je nešto prirodno", rekao je Buha i naglasio da su "bošnjački lideri i dalje zarobljenici svijesti po kojoj je BiH Bogom dana zemlja za Bošnjake", te da "nas takvo razmišljanje vraća nesreći".
Senator i akademik iz Beograda Slobodan Todorović rekao je da iznad svega vjeruje u bolje u pravednije dane, veći stepen pravde, sveopšte tolerancije i kulture razuma, iako se na ovim pristorima, kao i u svijetu ruše ljudska prava.
"Vrijeme nam nije naklonjeno, mi danas prisustvujemo sudbinskom pitanju opstanka sa jedne strane, a sa druge raznim integracijama današnjeg svijeta, koje su ohole u svojoj moći", rekao je Todorović.
On je naveo da je Dejtonski sporazum ugovor i da može biti promijenjen samo saglasnošću i voljom naroda, a ne ucjenama, istakavši da taj sporazum krše upravo oni koji bi trebalo da ga štite.
Senator Todorović smatra da je zadatak svih svjetskih poslanika da štite ljudska prava, a ne da ih gaze.
"Ne možemo ići putem sile, arogancije i moći, moramo se držati Ustava, zakona, konvencija o ljudskim pravima po kojima svaki narod ima pravo na samoopredjeljenje", poručio je Todorović obraćajući se članovima Senata.
Senator i predstavnik RS u Izraelu Arie Livne kaže da će Senat RS biti savjetodavno tijelo koje će, između ostalog, biti opredijeljeno za dobro RS, Srbije i srpskog naroda u cijelini.
"Živimo u periodu istorije koja se mijenja u svijetu i zato svi zajedno treba da se pripremamo", poručio je Livne.
Predsjednik Vlade RS Milorad Dodik ocijenio je da je konstituisanje Senata RS veoma važna stvar predviđena Ustavom RS čime je zaokružen cjelokupan sistem u RS.
"Imao sam čast da prisustvujem konstitutivnoj sjednici Senata i mislim da će to biti mjesto neopterećeno unatrašnjo-političkim razlikama koje postoje, te da će se razmatrati politička, socijalna, ekonomska i svaka druga pitanja od značaja za RS i njenu budućnost", naveo je Dodik.
Konstitutivna sjednica Senata, koju je zakazao predsjednik RS Rajko Kuzmanović, počela je intoniranjem himne RS. Sjednici u Palati Predsjednika RS prisustvovalo je 38 senatora od 41-og koje po Ustavu imenuje predsjednik Republike.
Sjednici Senata prisustvovali su predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović i zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog vijeća Pralamentarne skupštne BiH Milorad Živković.
Članovi Senata su najistaknutije ličnosti iz javnog, naučnog i kulturnog života RS i iz dijaspore, koje uživaju javni ugled i odluku se razboritošću i političkim iskustvoma, a imenuje ih predsjednik RS.
Senator može na poziv predsjednika Republike, predsjednika Narodne skupštine ili predsjednika Vlade prisustvovati sjednicama i učestvovati u radu najviših državnih organa Republike ili da bude izaslanik predsjednika Republike na važnim privrednim, kulturnim i drugim manifestacijama.
Senat razmatra pitanja od posebnog značaja za politički, nacionalni, ekonomski i kulturni razvoj Republike Srpske, kao što su ustavni položaj RS u okviru BiH, međunarodni položaj Srpske, odnose sa Federacijom BiH kao drugim ravnopravnim entitetom, pitanja konstituisanja i načina rada zajedničkih organa BiH.
Domen njegovog rada je i uspostavljanje posebnih odnosa sa maticom srpskog naroda i Srbima u raseljenju radi duhovne, kulturne i političke integracije.
Senat razmatra pitanja bezbjednosti Republike, Ustava i važnijih zakonskih nacrta, privrednog razvoja i obnove RS, kao i pitanja obrazovanja, jezika, pisma i kulture.
Odluku o imenovanju članova Senata RS donosi predsjednik Srpske na osnovu Ustava RS.
Senat RS je svojevremeno formirao, kao predsjednik, dr Radovan Karadžić.
(Srna/MONDO)
