Posljednji zvanični podatak je poražavajući: natalitet u Republici Srpskoj smanjio se od 2000. do 2012. godine za 30 odsto!
U tom periodu u RS je na svijet svake godine dolazilo 355 novorođenčadi manje. Dakle, ako se uskoro nešto ne promijeni, u narednih nekoliko decenija, tvrde demografi, postaćemo društvo starih, pišu "Večernje novosti".
U 2000. godini rođeno je 14.250 djece, a u 2012, posljednjoj za koju se raspolaže zvaničnim podacima svega 9.970, dok je mortalitet u porastu, pa je u Srpskoj u 2012. godini umrlo 13.800 ljudi.
Prema zvaničnim statistikama, BiH po natalitetu zauzima posljednje mesto u regionu, s obzirom na to da se godišnje rode 83 bebe na 10.000 stanovnika, dok se u Srbiji rodi 90, a u Hrvatskoj 94.
Izvještaj francuskog Instituta demografskih studija pokazao je da se u BiH rodi tek 12 djece na 10 žena, dok u Srbiji na svijet dođe 14, u Hrvatskoj 15, a u Evropi 16 beba.
Iz Udruženja porodica sa četvoro i više dece RS, „Četiri plus“, upozoravaju da društvu trebaju korjenite promjene i da će poslije biti lakše motivisati mlade parove na potomstvo.
"Mi smo poprilično licemjerno društvo. Porodice sa više od četvoro djece pretežno su u teškom ekonomskom položaju, a naši ljudi često će reći: ko im je kriv što su rađali toliko, a malo ko će se zapitati: pa treba li tim ljudima društvo da pomogne? Ako već imamo one koji su voljni da imaju mnogobrojno potomstvo i doprinesu povećanju nataliteta, onda bi trebalo svi da ih podržimo, a ne ignorišemo. Potrebno je, pijre svega, povećati dječji dodatak, za djecu iz višečlanih porodica obezbijediti besplatne udžbenike, stipendije i slično. Više od 70 odsto naših porodica, u kojima je četvoro i više djece, mahom je nezaposleno, odnosno nijedan od roditelja ne radi. Žive kako znaju i umiju", kaže predsjednik udruženja Jovan Radovanović.
Demograf Stevo Pašalić smatra da društvo mora istovremeno i u kontinuitetu da dkeluje sa više mehanizama ukoliko želi da promokeni lošu demografsku sliku i spreči izumiranje u narednih nekoliko vokekova.
"Postoje mnogi mehanizmi da se poveća broj novorođene djece u Srpskoj. Kao prvo, treba obezbijediti značajnije iznose po osnovu dječjeg dodatka, da se vidi da su ta deca dobro došla u ovo društvo! Indirektna mjera bi bila da lokalne zajednice i država pomognu pri liječenju steriliteta, da se obezbijedi produženo porodiljsko bolovanje, jednokratna materijalna davanja, oslobađanje višečlanih porodica određenih komunalnih obaveza i slično. Samo tako možemo da popravimo lošu demografsku sliku", odavno upozorava profesor Pašalić.
Iz Ministarstva porodice, omladine i sporta RS przge nekoliko dana su saopštili da su prepoznali problem nedovoljnog rađanja dgece i da su u vezi s tim preduzete određene mgere.
"Međutim, prvi vidljivi rezultati mogu da se očekuju tek 15-20 godina poslije njihove intenzivne primjene. U saradnji sa Javnim fondom za dječju zaštitu RS sprovodimo projekat koji se odnosi na jednokratne novčane naknade svim majkama koje u tekućoj godini rode treće, odnosno četvrto dijete. Sprovodimo i kampanju „Porodica za pet“ s ciljem promocije važnosti očuvanja porodice i potrebe većeg rađanja u RS", naglasili su u ovom ministarstvu.
(MONDO, Foto: Večernje novosti)