Ulice BiH gradova, zaposjeli su brojni prosjaci, a prema podacima nadležnih institucija, milostinju traže čak i djeca mlađa od tri godine.
Zvanične podatke potvrđuju i banjalučki konobari, koji svjedoče da brojni mališani, čim stanu na noge, završe na ulici tražeći novac.
"Salijeću goste u kafićima. Ulete i traže pola marke, marku. Ma, čim prohodaju, natjeraju ih da prose. Užasno mi je teško posmatrati takve scene", priča za "Nezavisne novine" jedan konobar iz Banjaluke.
Ali, Banjaluka nije izuzetak, jer su i drugi, pogotovo veći gradovi, puni onih koji traže milostinju.
Primjera radi, iz MUP-a Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) ističu da su prošle godine napisali više od 100 prekršajnih naloga zbog prosjačenja.
"Policijski službenici, u skladu sa važećim zakonskim propisima, pristupaju prosjacima, ali u većini slučajeva djelujemo preventivno", naglašava Aldina Ahmić, portparol MUP-a ZDK, te dodaje da se ništa ne postiže "kažnjavanjem osobe koje prosi da bi kupila hljeb".
Prema njenim riječima, policija je tu da rješava posljedice, a ne uzroke prosjačanja.
"Mi najčešće osobe koja zateknemo u prosjačanju, uključujući i maloljetnike, upozorimo ili ih udaljavamo sa ulice", kaže Ahmićeva.
Mostar je, takođe, ovih dana "prebukiran" prosjacima, što je uobičajena slika tokom svake turističke sezone. Mostarci pričaju da najčešće prose romska djeca, koja rade za svoje "gazde", a kojima se ne smiju vratiti dok ne prikupe traženu svotu novca.
Iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona priznaju da je ovih dana na mostarskim ulicama primjetan povećan broj prosjaka, a kako ističu, rješavanju ove problematike pristupaju u skladu sa zakonom.
"Kada su u pitanju maloljetnici, problem se rješava u saradnji sa Centrom za socijalni rad. Kada je riječ o organizatorima koji dovode djecu na ulice i organiziraju ih kako bi prosila, njih krivično 'obrađujemo'", ističe Srećko Bošnjak, šef Odsjeka za odnose s javnošću u Upravi policije MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona.
U Ombudsmanu za djecu RS kažu da iskustva centara za socijalni rad pokazuju da je, kada je riječ o maloljetnicima koji prosjače, njih oko osam prisiljeno na traženje milostinje.
"U pojedinim slučajevima roditelji stoje iza ove aktivnosti svoje djece, ali često je prisutno organizovano dovođenje djece i to u ljetnim mjesecima", ističu u Ombudsmanu za djecu RS.
U toj instituciji dodaju da su djeca koja žive i "rade" na ulici žrtve u svakom pogledu i njima treba pomoć i podrška.
"Prema podacima nadležnih službi, u prosjačenju su zatečena djeca svih uzrasta, a najčešće od šest do devet godina, ali ima i onih starosti ispod tri godine", naglašavaju u Ombudsmanu za djecu RS.
Prema važećim bh. zakonskim propisima, organizovano prosjačenje predstavlja krivično djelo, i zaprijećene kazne u nekim slučajevima "teže" su i od hiljadu maraka, ali se rijetko naplaćuju.
(MONDO, Foto: Ilustracija)