U BiH se pojavile agencije koje traže naplatu dugovanja. Mediji navode da imaju precizne podatke o identitetu potrošača kakva dugovanja imaju.
Posljednjih sedmica učestali su pokušaji raznih agencija koje se koriste klasičnim mobingom i pritiscima da naplate potraživanja, bilo da se radi o javnim preduzećima, bankama ili drugim institucijama u BiH.
Kako piše "Večernji list" u izdanju za BiH, svakodnevni pozivi s nepoznatih brojeva, čak i nakon službenog radnog vremena ili subotom, uznemiravaju građane. Međutim, najviše što zabrinjava jeste činjenica da operateri, uglavnom žene, pozivaju brojeve mobillnih telefona i pri tome imaju precizne podatke o identitetu osoba kakva dugovanja imaju prema pojedinim kompanijama.
List navodi da pojedini čak raspolažu i preciznim podacima koji se tiču ličnih podataka koji potpadaju pod Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH.
"Večernji list" piše da prema tom zakonu, prva tačka definiše da lični podaci podrazumijevaju ‘bilo koju informaciju koja se odnosi na fizičku osobu na temelju koje je utvrđen ili se može utvrditi identitet osobe’. Po tome zakonu, svaka osoba koja zloupotrijebi te podatke suočiće se s kaznom od 200 do 5000 maraka.
Najčešći korisnici usluga agencija su banke koje najčešće traže da žiranti izmire rate koje su uzeli korisnici kredita.
Uz uslov da se ne krše zakoni, ombudsman za prava potrošača BiH Dragan Doko ističe kako takva praksa nije sporna.
“Dopuštena je takva praksa i ona nije neuobičajena. Možda je kod nas nešto novija, što zbunjuje potrošače. Međutim, postoji granica. Osim zaštite osobnih podataka i zaštite privatnosti, ne smije biti uvreda ili prijetnji što bi se onda moglo tretirati na drugi način kod zakona o zaštiti potrošača”, rekao je Doko.
Po njegovim riječima, potrošači su se jednostavno obavezali za takvu mogućnost s potpisivanjem opštih ili posebnih uslova na ugovore. Međutim, i Doko smatra kako je u najmanju ruku neprimjereno da, na primjer, dva telekom poduzeća iz FBiH, koji su u većinskom državnom vlasništvu, sklapaju ugovore s takvim agencijama i plaćaju im značajne svote umjesto da taj posao rade upravo radnici kompanija u kojima je ionako veliki broj prekobrojnih zaposlenih.
“Takvu odluku bi trebala preispitati država jer je krajnje upitno angažovanje takvih agencija u kompanijama u kojima je vlasnik država”, objasnio je Doko.
(MONDO, Foto: Ilustracija)