Sveštenstvo SPC služilo je kod spomen-obilježja u Bijelom Potoku parastos Srbima stradalim u ustaškom pokolju na Vaskrs, 5. aprila 1942. godine.
Predsjednik Udruženja porodica, potomaka i poštovalaca žrtava "Bijeli Potok" Branko Milinković istakao je da je u ustaškom pohodu pobijen isključivo nevin narod, 54 žrtve, među kojima je bio i njegov jednogodišnji brat Uroš, kome su ustaše odsjekle glavu.
"Žrtve su ubijane noževima i maljevima da se pravi što manje buke. Jedna grupa ustaša došla je u Bijeli Potok iz Debeljaka, a druga preko Ponira, tako da narod nije imao gdje da bježi", ispričao je Milinković novinarima.
On je dodao da se o ovom zločinu ćutalo 60 godina, da bi se tek prije 13 godina, zahvaljujući gradu Banjaluka i SUBNOR-u podiglo spomen-obilježje, kod kojeg se svake godine, drugog dana Vaskrsa, služi pomen.
"Za ovaj zločin niko nikad nije odgovarao, niti će odgovarati, iako se zna da su zločin počinile naše komšije iz obližnjeg sela Debeljaci. Ali, ono što nas još više vrijeđa jeste činjenica da za ubijanje nevinih žrtava, potomci zločinaca nikad nisu uputili izvinjenje", napomenuo je Milinković.
Duško Ćetković, izaslanik predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, poručio je da je neophodno da se ovakvi zločini ne zaborave, jer će mlade generacije imati sigurnu budućnost samo ako znaju ko su i odakle potiču.
Istoričar Predrag Lozo istakao je da su brojna masovna stratišta u kojima su ubijani Srbi u Drugom svjetskom ratu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
"Ovo sjećanje danas nam govori da je neophodno da se sva stratišta obilježe i da potomci i poštovaoci žrtava gaje dostojnu uspomenu na svoje pretke i naše sunarodnike koji su stradali samo zato što su bili Srbi", naveo je Lozo.
Vijence na spomen-obilježje u Bijelom Potoku položili su izaslanici predsjednika Republike Srpske, Narodne skupštine Republike Srpske, predstavnici grada Banjaluka, boračkih organizacija, SUBNOR-a, banjalučkih mjesnih zajednica, te mnogobrojnih nevladinih udruženja.
(Srna, Foto: Srna)