BiH blizu "novog" Sporazuma o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u kaznenim stvarima sa Hrvatskom i Srbijom.
Ako je suditi prema najavama iz Ministarstva pravde, BiH je "na pragu" potpisivanja ovog izmijenjenog sporazuma.
Tim dokumentima bilateralno bi se regulisalo da bjegunci iz jedne države u drugu, pravosnažnu kaznu izdržavaju u državi u kojoj se nađu, bez izručenja, piše "EuroBlic."
Prema riječima portparolke Ministarstva pravde BiH Marine Bakić, nakon što je ovakva izmjena usaglašena sa Hrvatskom, načelno su je prihvatili i u Ministarstvu pravde Srbije.
U sadašnjim okolnostima, izručenje građana jedne države drugoj zabranjeno je zakonima ili ustavima, pa je vraćanje osuđenih bjegunaca u zemlju gdje su osuđeni bilo nemoguće.
Osim ovoga, za zatvaranje u državi u koju je osuđenik pobjegao bila je potrebna saglasnost, koja se ukida predloženim izmenama Sporazuma o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u kaznenim stvarima.
"Sporazum bi se primjenjivao u svim stvarima, izuzev političkih i vojnih djela, što znači da bi uključivao i ratni zločin. Načelno je sve dogovoreno. Očekujemo njegovu pripremu i konačno potpisivanje", kaže za isti list Marina Bakić.
Koliko je osoba, nakon izricanja presude ili pokretanja sudskog postupka pobjeglo iz jedne države u drugu, niko precizno ne zna. Međutim, svakako su najpoznatiji hrvatski saborski zastupnik Branimir Glavaš koji je, nakon presude od 10 godina, zbog zločina nad Srbima u Osijeku, pobjegao u BiH, kao i bivši hrvatski član Predsjedništva BiH Ante Jelavić, koji je nakon sudskog epiloga u BiH zbog umiješanosti u slučaj "Hercegovačka banka" utočište našao u Hrvatskoj.
Međutim, njihove presude još nisu pravosnažne.
Predsjedsnik Advokatske komore RS Jovan Čizmović kaže za ovaj list da se ovakav sporazum mora primjenjivati na sve oblike sankcija, bez izuzeća, "jer onda nemamo pravo, već lokalnu uredbu".
"Ne bi trebalo praviti izuzetak ni kad je riječ o ratnim zločinima, čiji su i osnov i suđenje definisani Rimskim sporazumom", kaže Čizmović.
Međutim, problem BiH je da ona reaguje tek kada nastane problem, "a to je u ovom slučaju predmet Glavaš", kaže Čizmović.
"Osoba koja je osuđena na 10 godina zatvora zbog ratnih zločina nad Srbima našla je utočište u BiH, koja mu ne oduzima ni slobodu. Navodno, postupak ekstradicije je u toku. Koga zavaravju? Koji postupak, ako je nesporno da se prema Ustavu državljani BiH ne mogu isporučiti drugoj državi u bilo kom postupku", pita Čizmović.
Napominje još da je moguće govoriti o izuzecima kada su u pitanju Interpolove potjernice, ali objašnjava da je u ovom slučaju riječ samo o potjernici Hrvatske.
(MONDO)
