Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović potvrdila je da je, u okviru mjera donesenih za pomoć poplavljenom stanovništvu u Republici Srpskoj, sačinjen Prijedlog zakona o Fondu solidarnosti.
Tim zakonom se definiše način na koji se prikupljaju sredstva, upravljačka struktura i oblasti koje će se finansirati.
"Vjerovatno će biti `dotjerivane nijanse` u narednom periodu. Suština je da od klasičnog finansiranja i budžetskih sredstava odmaknemo sve ono što je vezano za štetu", pojasnila je Cvijanovićeva.
Ona je novinarima u Sarajevu rekla da će Fond omogućiti da se putem određenih projekata, koji podrazumijevaju angažman donatora i međunarodnih finansijskih organizacija, obezbjeđuju donacije i povoljne kreditne linije za infrastrukturu, energetiku i poljoprivredu.
"Domaća sredstava će se, takođe, kombinovati, bilo da je riječ o budžetima lokalnih zajednica i, tamo gdje je moguće, budžeta Republike Srpske. Zapravo, riječ je o objedinjavanju budućih različitih izvora finansiranja, a upravljačke strukture će omogući da se efikasno donose odluke i prati sve ono što se dešava", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je napomenula da će u upravljačkim strukturama biti i jedno mjesto za međunarodne finansijske organizacije, kako bi i oni mogli da prate šta se dešava sa tim sredstvima.
"Svakom kome smo to do sada objasnili smatra da je ovo dobra ideja, pozdravljajući činjenicu da sredstva za pomoć izmještamo iz budžeta kako bi olakšali realizaciju. Fond će sigurno postojati od sedam do 10 godina, jer su takve potrebe", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da će jedan od domaćih izvora finansiranja biti neka vrsta doprinosa solidarnosti, koji će stvoriti uslove za punjenje Fonda, te pojasnila da će biti doneseni odgovarajući zakonski akti koji će to omogućiti.
Cvijanovićeva je naglasila da se takva rješenja prosto nameću, jer se u kratkom roku ne mogu sanirati posljedice ove nepogode, zbog čega se mjere moraju projektovati na nekoliko godina.
"Teško je stradala infrastruktura, zbog čega se obraćamo međunarodnim finansijskim institucijama, koje su spremno odgovorile i istakle da bi dio sredstava sa postojećih projekata trebalo preusmjeravati i obezbijediti dodatna sredstva", rekla je ona.
Cvijanovićeva je dodala da su iz Međunarodne finansijske korporacije (IFC) izrazili spremnost da olakšaju i ubrzaju određene procedure zbog činjenice da neke stvari u sanarinju posljedica poplava ne mogu da čekaju.
"Imamo veliku štetu. I prije nego što smo izašli sa zvaničnom procjenom vidljivo je da je veliki broj individualnih stambenih jedinica pretrpio štetu, kao i javne ustanove, škole, policijske stanice. Poljoprivreda je definitivno u katastrofalnom stanju nakon poplave, a u stočnom fondu bilježimo gubitke između 40 i 50 odsto", naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da se na područjima pogođenim poplavom nalazio niz privrednih subjekata, od koji su mnogi nesposobni da sada pokrenu bilo kakvu privrednu aktivnost.
"Neki jesu u stanju da pokrenu i ožive svoje privredne aktivnosti vrlo brzo, a cilj nam je kroz ovaj program mjera kreirati tu vrstu podrške", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je ukazala da se pojavilo mnogo špekulacija oko načina individulane pomoći građanima, odnosno domaćinstvima, koja su pretrpila štetu na stambenim jedinicama putem vaučera.
Cvijanovićeva je pojasnila da je to najbrži način da se građanima kojima je uništena stambena jedinica pomogne kako se ne bi čekalo da budu isplaćeni kada se za to steknu finansijski uslovi.
"Vaučer će omogućiti da kupe sve što im je potrebno za 5.000 KM za brzu intervenciju, kako je već saopšteno. LJudi će moći za to sebi da nabave namještaj, bijelu tehniku, građevinski materijal, a možda čak i namirnice", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je pojasnila da je riječ o aranžmanu koji će se morati napraviti sa određenim trgovačkim lancima i proizvođačima.
"Smatram da je to dobra mjera, jer će omogućiti da građani dobiju pomoć čim se usvoji odgovarajući zakon i utvrdi Fond solidarnosti. Ako se projektuje da će u narednih pola godine dobiti pomoć, to ne bi imalo smisla - zato se radi najbrže i najefikasnije", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da će se kontrolisati da ne dođe do zloupotreba, a očekuje i veliki interes prodavaca i snabdjevača koji će naplatiti svoja sredstva.
"Vjerovatno će biti `dotjerivane nijanse` u narednom periodu. Suština je da od klasičnog finansiranja i budžetskih sredstava odmaknemo sve ono što je vezano za štetu", pojasnila je Cvijanovićeva.
Ona je novinarima u Sarajevu rekla da će Fond omogućiti da se putem određenih projekata, koji podrazumijevaju angažman donatora i međunarodnih finansijskih organizacija, obezbjeđuju donacije i povoljne kreditne linije za infrastrukturu, energetiku i poljoprivredu.
"Domaća sredstava će se, takođe, kombinovati, bilo da je riječ o budžetima lokalnih zajednica i, tamo gdje je moguće, budžeta Republike Srpske. Zapravo, riječ je o objedinjavanju budućih različitih izvora finansiranja, a upravljačke strukture će omogući da se efikasno donose odluke i prati sve ono što se dešava", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je napomenula da će u upravljačkim strukturama biti i jedno mjesto za međunarodne finansijske organizacije, kako bi i oni mogli da prate šta se dešava sa tim sredstvima.
"Svakom kome smo to do sada objasnili smatra da je ovo dobra ideja, pozdravljajući činjenicu da sredstva za pomoć izmještamo iz budžeta kako bi olakšali realizaciju. Fond će sigurno postojati od sedam do 10 godina, jer su takve potrebe", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da će jedan od domaćih izvora finansiranja biti neka vrsta doprinosa solidarnosti, koji će stvoriti uslove za punjenje Fonda, te pojasnila da će biti doneseni odgovarajući zakonski akti koji će to omogućiti.
Cvijanovićeva je naglasila da se takva rješenja prosto nameću, jer se u kratkom roku ne mogu sanirati posljedice ove nepogode, zbog čega se mjere moraju projektovati na nekoliko godina.
"Teško je stradala infrastruktura, zbog čega se obraćamo međunarodnim finansijskim institucijama, koje su spremno odgovorile i istakle da bi dio sredstava sa postojećih projekata trebalo preusmjeravati i obezbijediti dodatna sredstva", rekla je ona.
Cvijanovićeva je dodala da su iz Međunarodne finansijske korporacije (IFC) izrazili spremnost da olakšaju i ubrzaju određene procedure zbog činjenice da neke stvari u sanarinju posljedica poplava ne mogu da čekaju.
"Imamo veliku štetu. I prije nego što smo izašli sa zvaničnom procjenom vidljivo je da je veliki broj individualnih stambenih jedinica pretrpio štetu, kao i javne ustanove, škole, policijske stanice. Poljoprivreda je definitivno u katastrofalnom stanju nakon poplave, a u stočnom fondu bilježimo gubitke između 40 i 50 odsto", naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da se na područjima pogođenim poplavom nalazio niz privrednih subjekata, od koji su mnogi nesposobni da sada pokrenu bilo kakvu privrednu aktivnost.
"Neki jesu u stanju da pokrenu i ožive svoje privredne aktivnosti vrlo brzo, a cilj nam je kroz ovaj program mjera kreirati tu vrstu podrške", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je ukazala da se pojavilo mnogo špekulacija oko načina individulane pomoći građanima, odnosno domaćinstvima, koja su pretrpila štetu na stambenim jedinicama putem vaučera.
Cvijanovićeva je pojasnila da je to najbrži način da se građanima kojima je uništena stambena jedinica pomogne kako se ne bi čekalo da budu isplaćeni kada se za to steknu finansijski uslovi.
"Vaučer će omogućiti da kupe sve što im je potrebno za 5.000 KM za brzu intervenciju, kako je već saopšteno. LJudi će moći za to sebi da nabave namještaj, bijelu tehniku, građevinski materijal, a možda čak i namirnice", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je pojasnila da je riječ o aranžmanu koji će se morati napraviti sa određenim trgovačkim lancima i proizvođačima.
"Smatram da je to dobra mjera, jer će omogućiti da građani dobiju pomoć čim se usvoji odgovarajući zakon i utvrdi Fond solidarnosti. Ako se projektuje da će u narednih pola godine dobiti pomoć, to ne bi imalo smisla - zato se radi najbrže i najefikasnije", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da će se kontrolisati da ne dođe do zloupotreba, a očekuje i veliki interes prodavaca i snabdjevača koji će naplatiti svoja sredstva.
