Premijerka RS Željka Cvijanović izjavila je danas u Sarajevu da su EU i Velika Britanija iskazale spremnost da brzo budu preusmjerena sredstva sa projekata koji nisu realizovani za pomoć u obnovi poplavljenih područja u BiH.
"Dobro je da su svi vrlo brzo reagovali, od međunarodnih finansijskih institucija do EU koja je često opterećena proceduralnim pitanjima", rekla je Cvijanovićeva, ističući da je to bilo u fokusu razgovora sa Sorensenom.
Ona je naglasila da je sagovornike informisala da je potrebno obnoviti infrastrukturu i oživjeti privredu u područjima pogođenim poplavama.
"Treba uraditi sve što je u našoj moći da obnovimo poljoprivredu i da spasimo sve što se spasiti može", rekla je Cvijanovićeva i istakla da je tokom svih njenih susreta sa međunarodnim zvaničnicima ključna riječ - obnova.
Ona je pojasnila da je u razgovoru sa Sorensenom o preusmjeravanju evropskih sredstava u fokusu bilo 42,24 miliona evra neugovorenih sredstaava iz IPA fondova.
Cvijanovićeva je istakla da je sagovornike informisala da su velika oštećenja od poplava pretrpjele zgrade škola, vrtića, policijskih stanica, domovi zdravlja, te da su sve to prostori gdje se može intervenisati.
"Na sastanku sa ministrom Lidingtonom bilo je riječi uopšteno o političkoj situaciji, odnosno o činjenici da smo u izbornoj godini i da je sigurno da izbori diktiraju određene stvari, odnosno postavljaju neka pitanja na dnevni red. S obzirom na ovo što nas je sada zadesilo kroz prirodnu katastrofu svima je jasno da će izborna godina izgledati nešto drugačija nego što bi inače izgledala i svi smo preokupirani da se društvo što prije vrati normalnom funkconisanju", rekla je predsjednik Vlade Srpske.
Šef Delegacije EU u BiH Peter Sorensen informisao je danas premijerku RS o hitnoj materijalnoj i spasilačkoj pomoći koju je uputilo 20 država-članica EU na područja ugrožena poplavama u BiH. Spasilačke akcije, koje je preduzela EU tokom nedavnih poplava i dugoročna pomoć BiH, bili su tema današnjeg sastanka Sorensena i Cvijanovićeve, saopšteno je iz Delegacije EU u BiH. Sorensen je rekao da je više od 400 spasilaca iz država-članica EU uključeno u hitne akcije spasavanja. On je naveo da se EU intenzivno konsultuje sa vlastima u BiH u vezi sa alokacijom miliona evra iz IPA fondova za srednjoročnu i dugoročnu pomoć, koji će biti na raspolaganju do kraja juna. Nakon što bude objavljena Procjena potreba za oporavak, EU će rješavati pitanje dalje pomoći iz sredstava IPA dva (2014-2020).
Ona je dodala da je sagovornike informisala o Fondu solidarnosti i načinu mobilisanja sredstava, ističući da Vlada Republike Srpske posredstvom ovog fonda ne vodi nikakvu kampanju nego je čvrstvo opredijeljena da realizuje ovaj program koji će omogućiti da pomoć dođe do svih kojima je neophodna.
"To će zahtijevati mnogo novca, napora, te ličnog i kolektivnog angažmana svih članova Vlade Srpske. Prema tome, pred nama je težak period, ali smo mi ti na koje će građani morati da se oslone, bez obzira da li je izborna godina ili ne", poručila je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da je tokom susreta bilo riječi o evropskom putu BiH, na kojem je zemlja zastala kada to nije bilo potrebno, jer da su pitanja koja su vezana za taj put bila riješena, sada bi BiH imala kandidatski status, što bi omogućilo drugačiju poziciju i u vrijeme nakon prirodne katastrofe koja je zadesila zemlju.
Predsjednik Vlade Republike Srpske izrazila je zadovoljstvo što su sagovornici podržali Fond solidarnosti kao dobru ideju, kao i što su se interesovali da li u Federaciji BiH postoji neka slična inicijativa jer se insistira na jednoobraznosti i transparentnosti.
Cvijanovićeva je naglasila da će uz Fond solidarnosti biti vezan i registar štete gdje će ljudi moći prijaviti svu štetu koju su pretrpjeli tokom poplava.