Tokom projekta obnove poplavljenih područja u BiH po svemu sudeći najviše će koristi imati država jer će 17 odsto ukupnog novca otići upravo njoj na ime poreza na dodatu vrijednost.
Izvor: MONDO
Na primjer, u slučaju troškova od četiri milijarde, cifra kojom se sada raspolaže, država bi sebi uzela skoro 700 miliona maraka na ime PDV-a.
Ratko Kovačević, portparol UIO, rekao je da ne postoji zakonska mogućnost da se poreske obveznike oslobodi plaćanja PDV-a. Međutim, objasnio je da je po važećim propisima moguće rješenje kojem bi barem donatorska sredstva bila oslobođena PDV-a, pišu Nezavisne novine.
"Mogućnost oslobađanja postoji ako bi bio usvojen međunarodni projekat obnove i rekonstrukcije. Ako bi, recimo, određeni nivo vlasti u BiH usvojio zvanično takvu vrstu projekta, u kojem bi zatražio donatora izvana i napisao projekat, ta vrsta pomoći bi bila oslobođena plaćanja PDV-a", naveo je Kovačević.
Ali, pitanje ostaje šta će se desiti sa milijardama koje će biti potrošene kao kreditna sredstva, vaučeri ili na drugi način, u kojem će pogođeni poplavama kupovati građevinski materijal, namještaj i ostala sredstva za život. Jer po važećim propisima ti ljudi će sa 17 odsto morati "donirati" državu.
Kovačević kaže da je zakon jasan: nema mogućnosti za oslobađanje od PDV-a.
"Ali, to mogu učiniti entiteti. Ljudi će kupiti građevinski materijal, firme će im ispostaviti račun sa PDV-om, a novac će se sleći na jedinstveni račun Uprave i on će biti raspoređen entitetima. Entiteti onda mogu, ako to žele, taj novac vratiti ljudima ili tim novcem raspolagati na drugi način", naveo je on.
Ekonomista Zoran Pavlović upozorava na još jedan veliki problem: činjenicu da niko u BiH nije pokrenuo proceduru kako će se postupati sa donatorskim sredstvima.
Donacije pod određenim uslovima mogu biti oslobođene PDV-a, ali za kupovinu materijala za obnovu poplavljenih područja mora biti plaćen PDV.
"Kad EU svojim IPA projektima pomaže nekoj zemlji, ona ima uslov da se PDV mora ili vratiti ili isključiti iz obračuna. Jednostavno, EU želi da pomaže projekte i programe, a ne da plaća državu. To je jedna od stvari koja bi se morala definisati na nivou BiH, ali to je procedura koju niko nije ni pokrenuo, niti pokazuje interes da pokrene", naveo je Pavlović.
Osim toga, on smatra da se ljudi koji budu kupovali materijal za obnovu na poplavljenim područjima, a koji su registrovani i uneseni u sistem kao takvi, moraju biti oslobođeni plaćanja PDV-a.
"Apsolutno je nužno donijeti neki podzakonski akt kojim se svima onima koji primaju pomoć i koji su evidentirani za te i takve potrebe omogućava da budu oslobođeni plaćanja PDV-a. Ali ni to niko neće da pokrene. I ne vjerujem da će pokrenuti", naveo je Pavlović.
On je ukazao na činjenicu da su prihodi na svim nivoima u padu, i da država treba novac da finansira svoje potrebe.
"Budžeti su zainteresovani da prikupe svaku marku PDV-a jer su svi prihodi ionako u padu. Ako bi se oni oslobodili PDV-a za ove namjene, ne bi bilo novca da finansiraju svoje programe", naveo je Pavlović.
I Muris Čičić, profesor ekonomije, smatra da bi trebalo naći način da se ti ljudi oslobode plaćanja PDV-a. On smatra da je jedna mogućnost formiranje fonda u koji bi se prikupljao PDV plaćen u područjima pogođenim poplavama, a onda bi se taj novac s jedinstvenog računa ponovo usmjerio u projekte pomoći onima kojima je potrebna.
Inače, kao što su "Nezavisne" juče pisale, postojeći sistem oslobađanja PDV-a pun je manjkavosti, što pokazuje primjer pomoći UNHCR-a koja još stoji na carinskoj ispostavi zbog nejasnoća kako osloboditi robu PDV-a.
Takođe, sadašnje procedure funkcionišu tako da ako neko donira novac u humanitarne svrhe - on je oslobođen PDV-a, ali ako donira robu - ona nije oslobođena PDV-a.