Za negiranje genocida u Srebrenici i svih pravosnažno presuđenih ratnih zločina u FBiH predviđena kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Nakon trogodišnjeg parlamentarnog postupka, na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH konačno je usvojen Prijedlog dopune Krivičnog zakona FBiH kojim se uvodi zatvorska kazna za negiranje genocida u Srebrenici i svih pravosnažno presuđenih ratnih zločina u našoj zemlji, javlja Fena.
Predlagač Zakona, potpredsjednik Kluba poslanika SDA u Federalnom parlamentu Jasmin Duvnjak izjavio je tim povodom za Agenciju FENA da se suština dopuna odnosi na Glavu XV Krivičnog zakona (Djela protiv ustavnog poretka) gdje se u članu 163. uz postojeći stav: Ko javno izaziva ili raspaljuje narodnosnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima koji žive u Federaciji, kazniće se kaznom zatvora od jedne do pet godina, dodaje novi stav: Ko krivično djelo iz prethodnog stava, učini javnim poricanjem ili opravdavanjem genocida, zločina protiv čovječnosti ili počinjenih ratnih zločina utvrđenih pravosnažnom odlukom Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili domaćeg suda, kazniće se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
"Nadam se da će do konačnog usvajanja ovakvog zakona i na državnom nivou, suočavanje s prošlošću postati civilizacijsko, a ne političko pitanje. Negiranje pravosnažno presuđenog genocida u Srebrenici i svih pravosnažno presuđenih ratnih zločina u cijeloj BiH, nije puko iznošenje mišljenja, to je po meni novi zločin, posebno prema nevinim žrtvama i njihovim porodicama", istaknuo je Duvnjak.
On podsjeća da je jednom neko napisao kako je suočavanje s tamnim stranama nacionalne prošlosti najveći stepen patriotizma, a ne znak nacionalne izdaje.
"Zbog toga mislim da je doista nemoguće graditi povjerenje u postjugolavenskim društvima, niti ta društva mogu ići dalje u budućnost, bez suočavanja s prošlošću. To je jedini način da se prošlost ostavi iza nas, da nas ne opterećuje, jer jedino suočavanjem s prošlošću društvo se može otresti te prošlosti kao balasta i nastaviti graditi svoju budućnost", rekao je Duvnjak.
Kao što je zabrana negiranja holokausta pomogla Nijemcima da izgrade bolju budućnost, istoričar prof.dr. Husnija Kambrović s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu vjeruje da i ovi zakoni o zabrani negiranja zločina genocida mogu doprinijeti izgradnji bolje budućnosti na Balkanu, čime se stvaraju i preduslovi za slobodnija naučna istraživanja svih počinjenih zločina u proteklom ratu.
Unapređenje krivičnopravnog zakonodavstva pozdravlja i prof.dr. Nezir Pivić s Katedre za krivično pravo Univerziteta u Zenici.
"Ovo predstavlja zaštitu svih žrtava, da ne dožive sekundarnu viktimizaciju, predstavlja zaštitu od svakog nacionalističkog djelovanja koje širi mržnju i netrpeljivost među narodima. Društvena korist je ogromna i nadam se da će i ostali krivični zakoni u BiH (državni, entitet RS i Brčko Distrikt) uskoro biti obogaćeni ovakvim dopunama KZ", kazao je Pivić.
Danas se očekuje potvrda ovog zakona i u Domu naroda Parlamenta FBiH. Zakon stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja u Službenim novinama.
Predlagač Zakona, potpredsjednik Kluba poslanika SDA u Federalnom parlamentu Jasmin Duvnjak izjavio je tim povodom za Agenciju FENA da se suština dopuna odnosi na Glavu XV Krivičnog zakona (Djela protiv ustavnog poretka) gdje se u članu 163. uz postojeći stav: Ko javno izaziva ili raspaljuje narodnosnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima koji žive u Federaciji, kazniće se kaznom zatvora od jedne do pet godina, dodaje novi stav: Ko krivično djelo iz prethodnog stava, učini javnim poricanjem ili opravdavanjem genocida, zločina protiv čovječnosti ili počinjenih ratnih zločina utvrđenih pravosnažnom odlukom Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili domaćeg suda, kazniće se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
"Nadam se da će do konačnog usvajanja ovakvog zakona i na državnom nivou, suočavanje s prošlošću postati civilizacijsko, a ne političko pitanje. Negiranje pravosnažno presuđenog genocida u Srebrenici i svih pravosnažno presuđenih ratnih zločina u cijeloj BiH, nije puko iznošenje mišljenja, to je po meni novi zločin, posebno prema nevinim žrtvama i njihovim porodicama", istaknuo je Duvnjak.
On podsjeća da je jednom neko napisao kako je suočavanje s tamnim stranama nacionalne prošlosti najveći stepen patriotizma, a ne znak nacionalne izdaje.
"Zbog toga mislim da je doista nemoguće graditi povjerenje u postjugolavenskim društvima, niti ta društva mogu ići dalje u budućnost, bez suočavanja s prošlošću. To je jedini način da se prošlost ostavi iza nas, da nas ne opterećuje, jer jedino suočavanjem s prošlošću društvo se može otresti te prošlosti kao balasta i nastaviti graditi svoju budućnost", rekao je Duvnjak.
Kao što je zabrana negiranja holokausta pomogla Nijemcima da izgrade bolju budućnost, istoričar prof.dr. Husnija Kambrović s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu vjeruje da i ovi zakoni o zabrani negiranja zločina genocida mogu doprinijeti izgradnji bolje budućnosti na Balkanu, čime se stvaraju i preduslovi za slobodnija naučna istraživanja svih počinjenih zločina u proteklom ratu.
Unapređenje krivičnopravnog zakonodavstva pozdravlja i prof.dr. Nezir Pivić s Katedre za krivično pravo Univerziteta u Zenici.
"Ovo predstavlja zaštitu svih žrtava, da ne dožive sekundarnu viktimizaciju, predstavlja zaštitu od svakog nacionalističkog djelovanja koje širi mržnju i netrpeljivost među narodima. Društvena korist je ogromna i nadam se da će i ostali krivični zakoni u BiH (državni, entitet RS i Brčko Distrikt) uskoro biti obogaćeni ovakvim dopunama KZ", kazao je Pivić.
Danas se očekuje potvrda ovog zakona i u Domu naroda Parlamenta FBiH. Zakon stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja u Službenim novinama.
