Sud u Strazburu presudio da su prekršena ljudska prava Azre Zornić jer se nije mogla kandidovati na izborima, pošto se ne izjašnjava kao pripadnica nijednog konstitutivnog naroda u BiH
Na pitanje da li će se to odraziti na legitimitet predstojećih općih izbora u BiH, visoki predstavnik u BiH Valentin Incko je rekao da „ako budu održani izbori u BiH, a vjerovatno će biti - to će biti jedna velika mrlja po ovoj novoj presudi, ali i po staroj presudi 'Sejdić-Finci'“, navode mediji u FBiH.
Sud u Strazburu utvrdio je da je slučaj Azre Zornić identičan predmetu ''Sejdić i Finci'', u kojem su pripadnici jevrejske, odnosno romske nacionalne manjine tužili BiH zbog nemogućnosti kandidovanja za izvršnu vlast.
"Naravno, mrlja bi bila još veća da uopšte nema izbora u BiH. U tom slučaju građanima bi se uskratilo pravo da uopšte glasaju, što nije u redu", naglašava Incko.
S obzirom na to da po Ustavu BiH, samo pripadnici konstitutivnih naroda (Bošnjaci, Srbi i Hrvati) se mogu kandidovati na izborima za organe izvršne vlasti, Incko kaže da je "to diskriminacija", navodeći da nije dobro ako svi građani imaju pravo da glasaju, a da svi nemaju pravo da budu izabrani.
Tako je po njegovim riječima Sudsko vijeće donijelo odluku da „tu diskriminaciju baš želi da skloni“, a koje je sa šest glasova za i jednim protiv u korist Azre Zornić odlučilo da svim građanima Bosne i Hercegovine treba biti omogućeno kandidovanje za Predsjedništvo i Dom naroda.
U predmetu ''Azra Zornić protiv BiH'' Evropski sud za ljudska prava navodi hitnu promjenu Ustava, smatrajući da je došlo vijeme za politički sistem koji će omogućiti svakom građaninu BiH da se kandiduje za Predsjedništvo BiH ili Dom naroda, bez diskriminacije na osnovu etničke pripadnosti te bez davanja ikakvih specijalnih prava konstitutivnim narodima koja će biti na štetu manjina ili građana BiH.
Zornić je 2002. godine bila kandidatkinja Socijaldemokratske partije (SDP) BiH na parlamentarnim izborima, koja se izjašnjava kao građanka Bosne i Hercegovine.