Ministarstvo unutrašnjih poslova RS otkrilo je tokom 2012. i 2013. godine oko 14.000 slučajeva lažno prijavljenih mjesta prebivališta, rekao je direktor Policije RS Gojko Vasić.
Vasić je za "Glas Srpske" rekao da je MUP imao oko 14.000 slučajeva gdje se nije moglo uručiti neko rješenje zato što je adresa bila lažna.
"Davane su adrese na objekte u kojima niko ne stanuje, kao što su poslovni objekti, sjedišta firmi i opština, vjerski objekti i slično", istakao je Vasić.
On je dodao da se može samo zamisliti koliki bi broj lažnih prijava prebivališta bio kada bi krenula opsežna provjera.
"Ovim imamo 14.000 mogućih izvršioca prekršaja ili krivičnih djela koji postaju nedostupni za sistem. Imamo i hiljade poreskih obaveznika koji izbjegavaju plaćanje poreza i prave štete budžetu, jer imaju fiktivne firme samo zato što su mogli da se prijave na lažne adrese", istakao je Vasić.
Prema njegovim riječima, provjeru koliko je ljudi prijavljeno na objekte na koji se u stvari ne bi mogli prijaviti mogla bi da uradi i Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH .
"Mogli bi zadati određene adrese na kojima ljudi ne žive i dobiti konkretne podatke, ali ne može se napraviti sveobuhvatna analiza za čitavu BiH, jer bi se onda tačno moralo znati koliko ima stambenih jedinica, koji su brojevi na tim stambenim objektima i slično", rekao je Vasić.
"Davane su adrese na objekte u kojima niko ne stanuje, kao što su poslovni objekti, sjedišta firmi i opština, vjerski objekti i slično", istakao je Vasić.
On je dodao da se može samo zamisliti koliki bi broj lažnih prijava prebivališta bio kada bi krenula opsežna provjera.
"Ovim imamo 14.000 mogućih izvršioca prekršaja ili krivičnih djela koji postaju nedostupni za sistem. Imamo i hiljade poreskih obaveznika koji izbjegavaju plaćanje poreza i prave štete budžetu, jer imaju fiktivne firme samo zato što su mogli da se prijave na lažne adrese", istakao je Vasić.
Prema njegovim riječima, provjeru koliko je ljudi prijavljeno na objekte na koji se u stvari ne bi mogli prijaviti mogla bi da uradi i Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH .
"Mogli bi zadati određene adrese na kojima ljudi ne žive i dobiti konkretne podatke, ali ne može se napraviti sveobuhvatna analiza za čitavu BiH, jer bi se onda tačno moralo znati koliko ima stambenih jedinica, koji su brojevi na tim stambenim objektima i slično", rekao je Vasić.