Šest institucija BiH traži odobrenje za prijem novih zaposlenih, a konačnu odluku o tome trebalo bi u ponedjeljak donijeti Savjet ministara BiH, koje je praktično u tehničkom mandatu.
Zbog aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) nova zapošljavanja u bh. institucijama zvanično su zamrznuta, no u praksi se iz godine u godinu povećava broj zaposlenih, pišu "Nezavisne novine".
U 75 bh. institucija na kraju prošle godine bilo je 22.214 zaposlenih, a godinu ranije 22.174. Dodatna zapošljavanja, prema Zakonu o državnom budžetu, "dozvoljena su samo u izuzetnim slučajevima (novoosnovane institucije i slično") i moguća su samo na osnovu odluka Savjeta ministara BiH.
Među šest institucija, o čijim zahtjevima bi sutra trebalo da se izjašnjavaju ministri, nema novoosnovanih. Odobrenje za prijem novih zaposlenih zatražili su Agencija za državnu službu BiH, Centralna izborna komisija, Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja, Centralna harmonizacijska jedinica Ministarstva finansija i trezora BiH, ali i Uprava za indirektno oporezivanje i Sud BiH, koji su lani prednjačili po broju novozaposlenih.
Da li je Ministarstvo finansija i trezora dalo pozitivno mišljenje na prijedloge odluka o novim zapošljavanjima u ovih šest institucija još se ne zna, no u nevladinom sektoru procjenjuju da će ministri ove odluke usvojiti.
"Nema racionalnog opravdanja za dodatno zapošljavanje. Finansijska dubioza u kojoj je BiH morala bi naložiti moratorij za prijem novih zaposlenika u javnom sektoru u narednih deset godina", upozorio je Adis Arapović, menadžer Centara civilnih inicijativa, čiji konsultanti prate i rad Savjeta ministara.
Arapović tvrdi da novo zapošljavanje sadrži dvije skrivene poruke: to stvara opterećenje i po budžet za iduću godinu koji treba kreirati novi saziv vlasti, a predstavlja i pokušaj da dvije stranke, SDP i SNSD, osiguraju veće prisustvo u institucijama BiH u kojima, vjerovatno, neće biti dio vlasti u naredne četiri godine.
"Mjere štednje uvedene su zbog MMF-a, a u praksi vidimo da političke elite povećavaju ionako glomaznu administraciju. Izgleda da je jedino MMF-u stalo do toga da smanji javnu potrošnju", ocijenio je Arapović.
Uprkos mjerama štednje, Savjet ministara je već u toku ove godine odobrilo nova zapošljavanja. Ministarstvima pravde i civilnih poslova te Službi za zajedničke poslove institucija BiH ljetos je radi prijema novih radnika odobren novac iz budžetske rezerve - ukupno oko 317.000 KM. Dodatna zapošljavanja odobrena su i Odboru državne službe za žalbe i Fondu za povratak BiH, koji su za te namjene novac morali osigurati prestrukturiranjem vlastitih budžeta.
Novac iz budžetske rezerve zbog novog zapošljavanja u toku godine tražili su i Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) i Ustavni sud BiH.
U 75 bh. institucija na kraju prošle godine bilo je 22.214 zaposlenih, a godinu ranije 22.174. Dodatna zapošljavanja, prema Zakonu o državnom budžetu, "dozvoljena su samo u izuzetnim slučajevima (novoosnovane institucije i slično") i moguća su samo na osnovu odluka Savjeta ministara BiH.
Među šest institucija, o čijim zahtjevima bi sutra trebalo da se izjašnjavaju ministri, nema novoosnovanih. Odobrenje za prijem novih zaposlenih zatražili su Agencija za državnu službu BiH, Centralna izborna komisija, Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja, Centralna harmonizacijska jedinica Ministarstva finansija i trezora BiH, ali i Uprava za indirektno oporezivanje i Sud BiH, koji su lani prednjačili po broju novozaposlenih.
Da li je Ministarstvo finansija i trezora dalo pozitivno mišljenje na prijedloge odluka o novim zapošljavanjima u ovih šest institucija još se ne zna, no u nevladinom sektoru procjenjuju da će ministri ove odluke usvojiti.
"Nema racionalnog opravdanja za dodatno zapošljavanje. Finansijska dubioza u kojoj je BiH morala bi naložiti moratorij za prijem novih zaposlenika u javnom sektoru u narednih deset godina", upozorio je Adis Arapović, menadžer Centara civilnih inicijativa, čiji konsultanti prate i rad Savjeta ministara.
Arapović tvrdi da novo zapošljavanje sadrži dvije skrivene poruke: to stvara opterećenje i po budžet za iduću godinu koji treba kreirati novi saziv vlasti, a predstavlja i pokušaj da dvije stranke, SDP i SNSD, osiguraju veće prisustvo u institucijama BiH u kojima, vjerovatno, neće biti dio vlasti u naredne četiri godine.
"Mjere štednje uvedene su zbog MMF-a, a u praksi vidimo da političke elite povećavaju ionako glomaznu administraciju. Izgleda da je jedino MMF-u stalo do toga da smanji javnu potrošnju", ocijenio je Arapović.
Uprkos mjerama štednje, Savjet ministara je već u toku ove godine odobrilo nova zapošljavanja. Ministarstvima pravde i civilnih poslova te Službi za zajedničke poslove institucija BiH ljetos je radi prijema novih radnika odobren novac iz budžetske rezerve - ukupno oko 317.000 KM. Dodatna zapošljavanja odobrena su i Odboru državne službe za žalbe i Fondu za povratak BiH, koji su za te namjene novac morali osigurati prestrukturiranjem vlastitih budžeta.
Novac iz budžetske rezerve zbog novog zapošljavanja u toku godine tražili su i Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) i Ustavni sud BiH.
