Mjestani Novog i Dvora NE nuklearnom otpadu

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Politika

Mještani Novog i Dvora: NE nuklearnom otpadu!

Autori mondo.ba Dušan Volaš
Autori mondo.ba Dušan Volaš

"Nećemo dozvoliti da se nuklearni otpad skladišti na Trgovskoj gori. Ako bude potrebno okupićemo se i organizovati proteste na Markovom trgu ispred Vlade Hrvatske. Zašto je nečiji život u Zagrebu vrijedniji od našeg u Dvoru?".

Izvor: MONDO/Vedran Ševčuk

Ovim riječima za MONDO započinje priču Dijana Miličević, mještanka Dvora, vezano za problematiku potencijalnog skladištenja nuklearnog otpada u kasarni Čerkezovac i starom rudniku na Trgovskoj gori, u Hrvatskoj.

Riječ je o lokaciji koja je oko dva kilometra vazdušnom linijom udaljena od Novog Grada u BiH i koja je u neposrednoj blizini izvorišta vode za piće koju koristi gradsko područje i stanovništvo nizvodno uz Unu. Zbog toga, ali i mogućeg zagađenja flore i faune, stanovnici s obe strane Une, bez obzira na vjeru i naciju, dodatno su zabrinuti.

Iako još nema zvaničnih potvrda da će se radioaktivni otpad odlagati na granici između BiH i Hrvatske, zabrinutost lokalnog stanovništva je još veća zato što u javnosti, za sada, ne postoji nijedna naučna studija koja bi nedvosmisleno potvrdila nemogućnost negativnog uticaja na zdravlje ljudi i životnu sredinu u kompletnom slivu jedne od najčistijih rijeka na ovim prostorima.

"Naravno da se taj otpad negdje treba skladištiti, ali zašto se ne bi izvozio u zemlje koje već  imaju adekvatna odlagališta?", pita se naša sagovornica koja dovodi u pitanje izjavu
Saše Medakovića, direktora hrvatskog Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost koji je za Dnevnik.hr izjavio da radioaktivni otpad ne zrači više od deset metara izvan samog mjesta skladištenja.

"Ako je ta informacija tačna, spremna sam da gospodinu Medakoviću poklonim svoje imanje da dođe da živi u Dvor", tvrdi Miličevićeva.

Hrvatska i BiH potpisnice su ESPOO konvencije UN o procjeni uticaja na životnu sredinu preko državnih granica. Prema tom sporazumu, naše komšije bile su dužne obavijestiti vlasti u BiH da imaju namjeru da izgrade odlagalište radioaktivnog otpada blizu granice, ali to se nije dogodilo.

Da li će Trgovska gora biti krajnja destinacija za otpad opasan za životnu sredinu ostaje da se vidi kako će odlučiti vlasti u Hrvatskoj. Ono što trenutno zabrinjava jeste činjenica što je i dalje otvorena mogućnost da će se nuklearni otpad odlagati uz neposrednu blizinu oba entiteta u BiH, gdje se lokalno stanovništvo uglavnom bavi poljoprivredom od koje žive.

Zbog opasnosti od ekološke katastrofe nedavno je ragovala Skupština opštine Novi Grad koja je jednoglasno usvojila rezoluciju u kojoj se najoštrije osuđuje postupak Hrvatske u smislu lociranja moguće deponije na Trgovskoj gori.

"Predjeli od Zakope do Gornjeg Žirovca na Trgovskoj gori su građeni od krečnjaka i dolomita sa strmim nagibima i unutrašnjim pukotinama zbog čega su stijene vodopropusne što povećava mogućnost zagađenja rijeke Une, jedinog resursa pitke vode za opštine i gradove u njenom slivu", upozorava se u tekstu usvojene rezolucije.

kasarna Izvor: MONDO/Vedran Ševčuk Miloš Babić, stanovnik Novog Grada izrazio je zabrinutnost zbog mogućeg odlaganja nuklearnog otpada u blizini ove opštine, ali i ostalih gradova i mjesta u slivu rijeke Une. On za MONDO tvrdi da su mladi u ovoj opštini odlučili da potpisivanjem peticije daju svoj doprinos na sprečavanju moguće ekološke katrastrofe.

“Svima je poznato za prirodna bogastva ovog kraja. Ako dođe do skladištenja nuklearnog otpada u našoj blizini, osim ljudskih života, biće ugrožen i kompletan eko-sistem. Mi nemamo gdje da idemo i želimo da ostanemo u Novom Gradu zajedno sa svojim porodicama”, rekao nam je Babić i dodao da ima saznanja da je za sada četiri hiljade Novljana potpisalo peticiju protiv odlaganja nuklearnog otpada.

dvor Izvor: MONDO/Vedran Ševčuk Siniša Savić iz Dvora smatra da nuklearni otpad nije opasan ukoliko je skladišten prema propisima na adekvatnim odlagalištima. Međutim, on je za MONDO izjavio da Trgovska gora nije smjela da bude određena kao lokacija za potencijalno odlaganje opasnih tvari.

“Priobalno područje Une naseljeno je stanovništvom, pa ako se desi jači zemljotres može doći do pucanja posuda u kojima se čuva nuklearni otpad. To bi dovelo do velike katastrofe koja bi se odrazila na kompletnu životnu sredinu”, smatra Savić i dodaje da je Dvor jedno od najčistijih područja u cijeloj Hrvatskoj jer u krugu od sto kilometara nema industrijskih zagađivača.

“Mještani sa područja Dvora okreću se eko-proizvodnji i ako se odluči da će se u blizini tih lokacija skladišti nuklearni otpad i ostale opasne materije postavlja se pitanje da li će iko od njih uspjeti da dobije bilo kakav sertifikat za svoje proizvode“, pita se Savić.

Podrška iz Bihaća

Načelnik opštine Novi Grad Snježana Rajilić izjavila je u utorak da je od Tahira Nuhića, ministra za građenje, prostorno uređenje i zaštitu životne sredine Unsko-sanskog kantona dobila podršku u inicijativi da se spriječi namjera Hrvatske da na Trgovskoj gori bude lokacija za odlaganje radioaktivnog otpada. Prema njenim riječima, kantonalno ministarstvo će kontaktirati opštine u federalnom dijelu sliva rijeke Une da sa opštinom Novi Grad potpišu pismo namjere, odnosno da zatraže akciju svih nivoa vlasti BiH kako ne bi došlo do odlaganja radioaktivnog otpada u slivu rijeke Une. Nuhić je smatra da je odlagalište radioaktovnog otpada na lokaciji Trgovske gore neprihvatljivo. "Postoje normativi koji govore da takvo odlagalište ne smije biti u radijusu od 20 kilometara od mjesta gdje ima više od 80 stanovnika po kilometru kvadratnom, međutim u Hrvatskoj nisu uzeli u obzir opštine u BiH", rekao je Nuhić.

U strahu su i mještani Cazinske Krajine, a predsjednik Opštinskog vijeća Bosanske Krupe u FBiH Ćazim Kasić nedavno je izjavio da nije riječ o problemu samo opština Novi Grad i Dvor, nego se proteže i na Bosansku Krupu i Bužim.

"Ovo nije samo problem opština Novi Grad i Dvor nego se proteže i na naša mjesta - opštine Bosanska Krupa i Bužim i nastojaćemo da alarmiramo sve nadležene na kantonalnom nivou i na nivou Federacije da se ovo odlagalište izmjesti na lokaciju koja je povoljnija od ove trenutno aktuelne", rekao je Kasić.

Profesorica fizike Roksanda Stojisavljević smatra da je razumljiv strah građana Novog Grada od kada su saznali da je dio susjedne optštine Dvor u Hrvatskoj uzet u izbor kao moguća lokacija za skladištenje nuklarnog otpada.

"Argumenti kojima iznose svoje nezadovoljstvo kao što su blizina naseljenog mjesta, trusnost datog područja, mogući negativan uticaj po životnu sredinu, ESPO konvencija i drugo, dovoljni su da nadležne ustanove ispitaju sve moguće posljedice koje bi mogle nastati ukoliko bi se nuklearni otpad smjestio na ovu lokaciju", izjavila je za MONDO Stojisavljevićeva.

Prema njenim riječima, postoje regulative koje određuju koje mjesto može postati potencijalni prostor za skladištenje nuklearnog otpada.

"Sami objekti u kojima se nalazi otpad dovoljno su bezbjedni i sposobni za zadrže radijaciju koja bi nastala usljed izlivanja radioaktivnog otpada. Najčešći oblik skladištenja otpada unutar predviđenih objekata jeste unutar buradi od specijalnih materijala koji ne propuštaju radijaciju", kaže nam profesorica Stojisavljević i ističe da je jedan je od glavnih razloga strahovanja ljudi pri pomenu riječi “nuklearni otpad” opasnost od havarija unutar ovakvih objekata.

Profesorica ističe da se radioaktivnost nuklearnog otpada postepeno smanjuje, ali neke vrste otpada mogu ostati radioaktivne mnogo duži vremenski period. Prema njenim riječima, mnogi predmeti mogu postati radioaktivni ukoliko dođu u kontakt sa radioaktivnim supstancama kada i sami postaju izvor štetnog zračenja.

"Postoje tačno utvrđeni propisi i procedure koje određuju na koji način će se odlagati ova vrsta otpada. Skladištenje nuklearnog otpada je proces koji iziskuje velika finansijska sredstva da ne bi došlo do kontaminacije okolne životne sredine. Porast nuklearnog otpada u svijetu i nedostatak finansijskih sredstava, kao i nemogućnost pronalaska efikasnog i trajnog rješenja za odlaganje ovog otpada, predstavlja jedan od velikih problema sa kojima se čovječanstvo danas susreće", zaključuje Stojisavljevićeva u razgovoru za MONDO.

Pitanje odlaganja medicinskog, ali i nuklearnog otpada iz Krškog na području Trgovske gore ponovo je aktuelno nakon što je 1999. godine Prostornim planom Hrvatske ova lokacija određena kao jedina za izgradnju odlagališta radioaktivnog otpada. Nakon reakcije ekoloških udruženja i opštine Dvor od te ideje se odustalo, ali ova lokacija nije trajno izbrisana iz prostornog plana što stanovništvo u slivu Une dovodi u sumnju da će se baš na tom mjestu odlagati nuklearni otpad.

Bilo kako bilo, priča o nukelarnom otpadu nastaviće se i dalje, bar do 1. avgusta ove godine kada bi Hrvatska trebala da donese konačnu odluku o izboru lokacije za skladištenje opasnih materijala.

Još iz INFO

Komentari 3

Komentar je uspješno poslat.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

jasna

Hvala vam što ste se pobrinuli da se čuje glas ovih ljudi.

Ужас

Усташки геноцид над Србима траје и даље. Недајте се браћо!

Memicanin Ljiljana

@Ужас Nedamo mi nas narod i vjeru

MONDO REPORTAŽE

loader