Logoraši Srpske protestvovali u Sarajevu zbog neprocesuiranja zločina nad Srbima. Spriječen ulazak u nekadašnju kasarnu "Viktor Bubanj".
Predstavnici Logoraša Republike Srpske i Koordinacije hrvatskih udruženja "Kroacija libertas" održali su u petak mirne proteste u Sarajevu gdje su izrazli nezadovoljstvo radom Tužilaštva i Suda BiH i upozorili na opstrukcije u procesuiranju ratnih zločina koje su Bošnjaci počinili nad Srbima i Hrvatima tokom ratnih dešavanja od 1992. do 1995. godine.
Srpske žrtve rata su pozvale predsjednika Suda BiH Meddžidu Kreso i glavnog tužioca Milorada Barašina da rade svoj posao i da počnu sa procesuiranjem odgovornih za ratne zločine nad Srbima.
"Svojim neodgovornim ponašenjem prouzrokujete nezadovoljstvo koje može da preraste u proteste koji neće biti samo mirno okupljanje. Vi ste ti koji treba da stvarate BiH i zajednički život, nažalost, ovako nema BiH, nema pomirenja i nema suživota", poručio je predsjednik Saveza logoraša RS Branislav Dukić Meddžidi Kreso, Barašinu i zamjeniku glavnog tužioca Dejvidu Švendimenu.
On je dodao da srpske žrtve očekuju rezultate njihovog rada u roku od 60 dana, a u suprotnom će pozvati nebošnjačke žrtve u BiH da masovnim okupljanjem prisile ove institucije na zakonit rad.
Predstavnici Saveza logoraša RS i Koordinacije hrvatskih udruženja "Kroacija libertas" prethodno su položili vijenac za nevino stradale žrtve proteklog rata pred kapijom zgrade Suda BiH, smještenom u bivšoj kasarni "Viktor Bubanj" u Sarajevu, jer im sudska policija nije dozvolila ulazak u krug zgrade.
Nakon što im nije dozvoljen prolazak do zgrade Suda BiH, Logoraši RS održali su pred kapijom ove institucije vanrednu sjednicu Predsjedništva sa koje su pozvali Sud i Tužilaštvo BiH da počnu sa procesuiranjem tužbi koje su im proslijeđene iz ovog udruženja srpskih žrtava.
Dukić je podsjetio da je u zgradi Suda BiH tokom rata bio zloglasni muslimanski logor kroz koji je prošlo više od 5.000 Srba, uglavnom civila, ubijeno je 70 Srba, a 30 njih se još vode kao nestali.
"Gospodo sudije i tužioci, sjedite na kostima i krvi srpskih žrtava i ovaj vijenac koji niste dopustili da postavimo u pomen nevinim žrtvama - neka je vama na čast", poručio je on.
Sa protesta je poručeno da je u Sarajevu do rata živjelo 157.000 Srba, danas ih je manje od šest hiljada, a veliki broj njih nestao je u nekom od 126 logora u ovom gradu.
Predsjednik nevladine organizacije "Kroacija libertas" Leo Pločkinić poručio je pred zgradom Suda BiH u Sarajevu da Hrvati imaju pravo na svoj entitet, kao što imaju i druga dva naroda i ocijenio da je život Hrvata u Federaciji BiH - loš.
Pločkinić je novinarima izjavio da je proceduralni rad Suda BiH prepun grešaka, kao i da posjeduje dokument predsjednika Suda BiH Meddžide Kreso u kome se vidi da je Sud BiH donio prvostepenu presudu, a da nisu detaljno pregledani svi dokazi.
On je najavio da će za mjesec dana, ako se ništa ne promijeni, doći do masovnijih protesta, kada će donijeti transparente i hrvatske zastave.
"Hrvatske zastave ćemo donijeti da pokažemo da se krše i ljudska prava hrvatskih zatvorenika i osumnjičenih", rekao je Pločkinić i naglasio da "postoji bošnjački entitet - a to je Federacija BiH, a u njemu žive Hrvati".
On je ocijenio da se u Federaciji BiH "krše ljudska prava na svakom koraku, a Hrvate preglasavaju na svim nivoima od opštine do Parlamenta".
Inače, protest u Sarajevu je protekao bez incidenata, uz jake mjere obezbjeđenja.
Reagujući na zajednički protestni skup Saveza logoraša RS i predstavnika Koordinacije hrvatskih udruženja ispred zgrade Suda BiH, iz Tužilaštva BiH poručuju da neće dozvoliti da na njih utiču kako pojedinci, tako ni udruženja.
"Mi se danas nećemo sastati sa vođama Saveza logoraša i time dati težinu, odnosno kredibilitet onome u šta to vođstvo pokušava ubijediti svoje članove ili javnost. Kao što smo govorili i ranije, mi ćemo sarađivati sa svakim odgovornim članom bilo kojeg udruženja koji s nama želi da radi na jedan konstruktivan način, razgovorima o suštinskim pitanjima, a ne o besmislicama", navodi se u saopštenju Tužilaštva BiH.
Iz Tužilaštva BiH i Posebnog odjeljenja za ratne zločine navode da saosjećaju sa svim žrtvama i svima koji su prošli kroz rat, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost, te da čine sve što je u njihovoj moći.
Šta je sa prijavama?
Tužilaštvima u BiH podneseno je 836 krivičnih prijava protiv 7.100 identifikovanih lica za koje postoje osnovne sumnje da su počinili zločine nad više od 22.000 srpskih žrtava.
Među tim predmetima su zločini nad Srbima u Sijekovcu, Dobrovoljačkoj ulici i Tuzlanskoj koloni, u kasarni "Viktor Bubanj" i silosu u Tarčinu, zločini u Čelebićima, stradanje i egzodus srpskog stanovništva zapadnopodrinjskog regiona, doline Neretve i zapadne Hercegovine, stradanje u logorima u Posavini, etničko čišćenje srpskog stanovništva na Ozrenu i Vozući, u Bihaćkoj regiji i u 13 zapadnokrajiških opština, koji se kvalifikuju kao genocid i urbicid.
Institucije RS proslijedile su Haškom tribunalu oko 300 prijava.
Tribunal je za to vrijeme osudio 27 Srba na 598 godina, uz jednu doživotnu kaznu, a osam optuženih Srba umrlo je ne dočekavši kraj suđenja.
Svi Hrvati su u Hagu osuđeni na 157 godina zatvora, a Bošnjaci na 48 godina.
U isto vrijeme Sud BiH donio je 67 presuda protiv 44 Srbina kojima je izrečeno 826,5 godina zatvora, 11 Hrvata osuđeno je na 153,5 godine zatvora, a četiri Bošnjaka na 55 godina zatvora.
Ukupno izrečene kazne za Srbe iznose 1422,5 godine zatvora, za Hrvate 310,5 godina, a za Bošnjake 103,5 godine,
(MONDO)