Političarima se vjeruje na riječ i kad “prećute” zakonsku obavezu da “kažu” i “priznaju."
Političari u BiH imaju obavezu da ispune imovinske kartone nakon što se kandiduju za izbornu funkciju i nakon što im istekne mandat.
Međutim, niko ne zna da li su navedeni podaci tačni i potpuni, a navođenje lažnih ili nepotpunih podataka ne povlači za sobom nikakve posljedice, piše “EuroBlic”
Stvarno imovinsko stanje političara poznato je samo njima.
Informacije o tome šta posjeduju trebalo bi da budu dostupne javnosti, međutim, zakoni u BiH ne omogućavaju njenim građanima da saznaju da li su se oni za koje su glasali enormno obogatili tokom mandata.
Institucije ponekad skrivaju imovinu čak i onih koji ispune imovinske kartone, piše isti list.
To bi trebalo da se promijeni ako sankcije koje su predložene Parlamentu BiH na usvajanje budu uvrštene u Zakon o slobodi pristupa informacijama u BiH.
Brojni su primjeri kršenja zakona. Na primjer, Osnovni sud Banjaluka je na pitanje novinara ovog lista odgovorio da premijer RS Milorad Dodik, predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić, član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, bivši premijer RS Dragan Mikerević, bivši predsjednik RS Dragan Čavić i predsjednik PDP Mladen Ivanić nemaju nikakvu imovinu na području opštine Banjaluka.
Rukovodilac Zemljišno-knjižne kancelarije u Banjaluci Dragan Kojić potpisao je dopis u kojem se kaže da navedena lica “nisu evidentirana u zemljišnoj knjizi kao titulari prava vlasništva ili nekih drugih oblika stvarnih prava, npr. prava raspolaganja ili korišćenja“.
Međutim, Špirićevi i Dodikovi imovinski kartoni ukazuju da ovo nije istina.
U izjavi o imovinskom stanju iz 2006. godine Špirić se nije previše trudio oko prijavljivanja imovine. Naveo je da posjeduje stan i automobil ne precizirajući njihovu vrijednost ili marku vozila.
U izjavi koja ne predstavlja javni dokument, ali ide na provjeru Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, a koju je krajem te godine podnio u CIK, Špirić navodi je da je vlasnik vozila “audi A6“ i troiposobnog stana u Banjaluci.
Ako je ovaj stan i dalje registrovan na njegovo ime, Kojićeva kancelarija bi morala da ima te podatke.
Dodikov imovinski karton pokazuje da on poseduje mnogo više - iako Kojić kaže da o tome nema evidencije. Njegov imovinski karton s kraja juna 2006. pokazuje značajnu imovinu koja bi trebalo da bude evidentirana u zemljišno-knjižnoj kancelariji Osnovnog suda Banjaluka. Međutim, Kojić navodi da Dodik nije evidentiran kao vlasnik imovine.
Dodik navodi da ima stan u Laktašima vrijedan 30.000 KM, porodično naslijeđe (ne navodeći šta) vrijedno 300.000 KM, porodičnu kuću od 200.000 KM, automobil od 100.000 KM, dionice u preduzećima ne navodeći kojim i u kojoj vrijednosti.
Bilo bi logično da je bar dio imovine evidentiran u Kojićevoj kancelariji.
Portparol CIK Maksida Pirić kaže za “EuroBlic” da izborna komisija ne može da uradi ništa u slučajevima kada postoje velike nepodudarnosti.
“Tu su jedino javnost i mediji. Zaista, mi ne provjeravamo sadržaj, jer nismo u mogućnosti. Niti smo osposobljeni, niti nas ima toliko da možemo provjeriti sve izjave o imovnom stanju“, kaže Pirićeva.
Predsjedavajući parlamentarne Komisije za pripremu izbora Savjeta ministara BiH Halid Genjac kaže da funkcioneri odgovaraju za istinitost podataka navedenih u imovinskom kartonu i da je problem što je kazna isključivo javna osuda.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je 2. septembra usvojio izmjene Zakona o slobodi pristupa informacijama kojima je uvedena sankcija - novčana od 1.000 do 15.000 KM za instituciju, odnosno od 200 do 5.000 KM za odgovornu osobu koja ne dostavi tražene informacije.
Političari formulare popunjavaju ručno, što stvara problem kod onih koji imaju nečitak rukopis, i često ignorišu zahtjev da navedu valutu u kojoj izražavaju vrijednost imovine.
Sankcije su predviđene samo ako kandidat na početku ili na kraju mandata uopšte ne preda obrazac o imovinskom stanju.
Za ovaj “propust“ predviđena je kazna od 200 do 5.000 KM. Zakon ne predviđa sankcije za one koji unesu netačne informacije.
(MONDO)