Rođena Tuzlanka Biljana Plavšić profesorsku karijeru ostvarila je u Sarajevu, gdje je i počela da se bavi politikom.
Odlukom predsjednika Haškog tribunala Patrika Robinsona bivša predsjednica Republike Srpske Biljana Plavšić naći će se na slobodi krajem oktobra, pošto odsluži dvije trećine kazne od 11 godina na koju je osuđena zbog zločina nad nesrbima tokom rata u BiH.
Biljana Plavšić je rođena je 7. jula 1930. godine u Tuzli, a odrasla u Sarajevu. Diplomirala je biologiju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirala botaniku, oblast biljna virusologija. Specijalizaciju je završila u Americi kao Fulbrajtov stipendista.
Kao naučnik-istraživač boravila je na Virološkom institutu u Pragu, Kalifornijskom univerzitetu "Minesota", u Londonu, Bariju, Tripoliju, Nju Delhiju...
Nakon studija bila je profesor i dekan na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Uoči raspada bivše Jugoslavije, napustila je univerzitetsku karijeru i ušla u politiku.
Na izborima 1990. godine izabrana je za člana kolektivnog Predsjedništva BiH. Istovremeno je bila i predsjednica Savjeta za zaštitu ustavnog poretka BiH. Uoči izbijanja rata u BiH, aprila 1992. podnijela je ostavku na obje funkcije i prešla u Predsjedništvo Republike Srpske (RS).
Iz Sarajeva, u kome je već počeo rat, izašla je 20. maja 1992. kao posljednji član užeg srpskog rukovodstva.
U novoformiranoj RS bila je jedan od dva potpredsjednika, sve do 14. septembra 1996. kada je, pod pritiskom međunarodne zajednice, Radovan Karadžić prenio predsjednička ovlašćenja na nju.
Na izborima te godine izabrana je za predsjednicu RS, a na sljedećim predsjedničkim izborima 1998. pretrpjela je ubjedljiv poraz od kandidata Srpske radikalne stranke (SRS) Nikole Poplašena.
Plavšićeva je dugo bila protivnik Dejtonskog sporazuma kojim je okončan rat u BiH. Međutim, kao predsjednica RS, zajedno sa bivšim premijerom Miloradom Dodikom, počela je da sarađuje sa međunarodnom zajednicom, istovremeno se sukobljavajući sa "tvrdim krilom" Srpske demokratske stranke (SDS) čiji je bila član od osnivanja.
Iz SDS-a je isključena 20. jula 1997. godine. Mjesec dana kasnije osnovala je stranku Srpski narodni savez (SNS) i 28. avgusta izabrana je za predsjednika. Na Drugoj izbornoj skupštini 30. maja 1998. godine ponovo je izabrana za predsjednicu SNS.
Zbog poraza na lokalnim izborima u aprilu 2000, vanredna skupština SNS joj je 3. juna izglasala nepovjerenje. Poslije te odluke, ona je sa 105 delegata koji su je podržali nastavila djelovanje pod izvornim imenom partije "Srpski narodni savez-Biljana Plavšić".
Sredinom decembra 2000. godine Plavšićeva je iz zdravstvenih razloga podnijela ostavku na funkciju poslanika u Skupštini RS.
Plavšićeva se 10. januara 2001. godine dobrovoljno predala Haškom tribunalu pred kojim je 7. aprila 2000. optužena za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine nad bosanskim Muslimanima i Hrvatima i teške povrede Ženevske konvencije 1991. i 1992. u BiH.
Na prvom pojavljivanju pred Tribunalom Plavšićeva je izjavila da se ne osjeća krivom ni po jednoj tački optužnice.
Nakon odluke Haškog tribunala od 29. avgusta 2001. i garancija vlade Srbije Plavšićeva je puštena na slobodu i do početka suđenja ona je živjela u Beogradu.
Preko video veze sa Tribunalom u Hagu, 2. oktobra 2002. Plavšić je priznala krivicu po tački optužnice koja je tereti za zločin protiv čovječnosti tokom rata u BiH, a Tužilaštvo je povuklo preostalih sedam tačaka optužnice, među kojima i onu za genocid.
Pred sudskim vijećem Haškog tribunala 17. decembra 2002, tokom rasprave o visini kazne koja će joj biti izrečena, Biljana Plavšić je pročitala izjavu u kojoj je priznala krivicu za zločine tokom rata u BiH.
Osuđena je 27. februara 2003. na 11 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti tokom rata u BiH. Iz Haga je 26. juna 2003. prebačena u Švedsku na izdržavanje kazne u zatvoru u Hinseberju.
Bivša glavna tužiteljka Haškog tribunala Karla del Ponte napisala je u svojoj knjizi "Lov" da je bivša predsjednica RS Biljana Plavšić prevarila Tužilaštvo haškog suda jer je, uprkos dogovoru, nakon izricanja presude odbila da svjedoči protiv drugih optuženika, a zatim i povukla svoje izjave o priznanju krivice za ratne zločine.
U januaru ove godine, Plavšićeva je u intervjuu švedskom dnevniku VI, izjavila da je priznala krivicu kako bi dobila blažu kaznu.
"Žrtvovala sam se i pregovarala sa optužbom da bih dobila blažu kaznu".
U zatvoru je napisala knjigu "Svjedočim" (predstavljena u Banjaluci 18. januara 2005.), u kojoj optužuje nekadašnjeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića da Haški tribunal snabdijeva dokumentacijom.
Tokom 2006. godine Plavšićeva je uputila zahtjev švedskoj vladi da bude oslobođena iz zatvora i pomilovana zbog narušenog zdravlja, ali je švedska vlada u aprilu 2007. odbila njen zahtjev.
U decembru prošle godine odbijen je i njen novi zahtjev za prevremeno puštanje na slobodu.
Govori engleski jezik. Razvedena je.
(Beta/MONDO)