Branilac Biljane Plavšić pred Haškim tribunalom Krstan Simić rekao je da je odluka Haškog tribunala o njenom puštanju na slobodu očekivana.
Simić je rekao da svih proteklih godina javnost nije razumjela i uvažila njen stav koji je nudio prvi korak ka pomirenju.
"Odluka je očekivana, jer je do sada praksa Međunarodnog krivičnog suda bila takva da svi osuđenici nakon izdržane dvije trećine kazne budu pušteni na slobodu. Očekivao sam da će Tribunal ostati dosljedan u toj svojoj praksi jer bilo bi katastrofalno da je napravio različit pristup u odnosu na gospođu Plavšić, mada zbog javnosti treba istaći da je već napravljen jedan presedan", rekao je Simić, koji je sada sudija Ustavnog suda BiH
Taj presedan se, prema njegovim riječima, odnosi na primjenu domicilnog prava države u kojoj osuđenik služi kaznu i po tim standardima Plavšićeva je trebalo da bude puštena iz zatvora i ranije.
"To bi bio presedan, ali bi bio eks lege /po sili zakona/, jer švedski zakoni su predviđali da sa punjenjem određene starosne dobi lica trebalo da budu puštena iz zatvora", pojasnio je Simić.
Prema njegovom mišljenju, to je spriječeno političkim pritiskom koji je izvršen na švedske vlasti, a kojima je podlegao i Tribunal.
"U svakom slučaju, drago mi je što se gospođa Plavšić vraća, a kao braniocu koji nije mogao da se realizuje u tome do kraja ostaje jedna žal da je situacija, i optužnica, stvarni status i stvarna uloga gospođe Plavšić davala mogućnost za jednu dobru odbranu", rekao je Simić.
On pojašnjava da je Plavšićeva bila optužena samo za događaje 1992. godine, što je isključuje mnoge ratne događaje i što, prema ocjeni ovog pravnog eksperta, ukazuje da su i predstavnici Tužilaštva bili svjesni marginalne uloge gospođe Plavšić u procesu odlučivanja u vrijema rata u BiH.
"Žao mi je što nije imala snage da se upusti u tu odbranu, ali to je bila njena volja, to je bio čak i njen stav da na taj način doprinese pomirenju, da otvori novu stranicu u istoriji BiH, da jednostavno to priznanje bude prineseno na oltar budućeg života Srba na prostorima BiH u svojoj organizacionoj državnoj jedinici koja se zove Republika Srpska", rekao je Simić.
Takav stav Plavšićeve je , za njega, prije svega stav odgovornosti prema događajima.
"Ona je prepoznala da je u određenim segmentima snosila odgovornost što možda nije spriječila neke događaje, ukoliko je to bilo u njenoj mogućnosti. Njen stav je bio da, jednostavno, ljudi trebaju da shvate da oni koji su odgovorni to treba da prihvate i to je taj prvi korak ka pomirenju", smatra Simić.
Simić je ocijenio da takav njen stav u političkom smislu nije dobio adekvatnu političku verifikaciju, što se pokazalo prilikom ocjene o ispunjavanja uslova kada je trebalo da bude puštena iz zatvora zbog godina starosti.
"Umjesto da je Plavšić i od strane žrtava i od strane svih građana dočekana kao heroina koja otvara novu stranicu suočavanja sa prošlošću, nažalost, tražila se jednostavno odmazda u odnosu na one za koje se smatralo da su bili odgovorni, a ne stvaranje uslova da se ovo nikada ne dogodi i ne ponovi", zaključio je u izjavi Srni advokat Krstan Simić.
On je dodao da se Biljana Plavšić ni kao ličnost, ni kao intelektualac, ni kao Srpkinja nije snašla u ratnom vremenu jer je kao naučni radnik, dekan i potencijalni akademik živjela u drugačijem svijetu, u sferi nauke i tradicije svog naroda.
Svetozar Mihajlović, član Odbora za pomilovanje nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske (RS) Biljane Plavšić, odluku o oslobađanju takođe smatra očekivanom.
"Uprkos svim nepravdama kroz koje je prošla proteklih godina, nadamo se da će Biljana Plavšić 27. oktobra biti na slobodi, na aerodromu u Beogradu, gdje ćemo joj prirediti topao doček. Ona je takav doček zaslužila'', rekao je Mihajlović.
Iako je odluka očekivana, on je naveo da su u Odboru čekali da bude i zvanično objavljena.
''Nadamo se da će Biljana Plavšić, poznavajući njen karakter i energiju, izdržati ovaj mjesec i da ćemo se svi zajedno radovati 27. oktobra'', naglasio je Mihajlović.
On je istakao da je u planu da nekadašnji predsjednik RS nekoliko dana provede sa svojom porodicom u Beogradu, a poslije će biti dočekana u Banjaluci.
Premijer Republike Srpske Milorad Dodik posjetiće u srijedu Biljanu Plavšić u zatvoru u Švedskoj.
Dodik je rekao novinarima u Trebinju da je upoznat sa odlukom Tribunala i najavio posjetu Plavšićevoj.
I dok u RS pozdravljaju oslobađanje Plavšićeve, Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić ogorčen je ovom odlukom.
On je rekao da se takva odluka suda u Hagu "može zvati bilo kakvim imenom, ali da sigurno nije pravda", izjavila je Beti Komšićeva savjetnica Irena Kljajić.
"U očima prije svega onih, koji su žrtve rata u BiH, i politike Biljane Plašić, ali i svih onih koji vjeruju u BiH i univerzalna načela pravde, Medjunarodni sud za ratne zločine (u bivšoj Jugoslaviji) sigurno više neće biti ono što je bio do donošenja ove odluke", ocijenio je Komšić.
Bivša predsjednica Republike Srpske priznala je u oktobru 2002. krivicu za progon Muslimana i Hrvata u 37 opština u BiH 1992.
Tribunal je Plavšićevu u februaru 2003. osudio na 11 godina zatvora.
Plavšićeva se dobrovoljno predala sudu u Hagu odmah pošto je optužena u januaru 2001.
(Srna / MONDO)
