Međunarodna zajednica za BiH potrošila 14 milijardi dolara! "Gdje su novci?!", pita Žak Klajn...
Međunarodna zajednica je do sada za BiH potrošila 14 milijardi dolara, što je po glavi stanovnika mnogo više nego što je poslije Drugog svjetskog rata dato Njemačkoj ili Japanu za obnovu zemlje, i to bez većih rezultata, ocijenio je bivši specijalni izaslanik generalnog sekretara UN za BiH, Žak Klajn.
"Milijarda dolara pomoći je nestala, pa molim da mi oni koji znaju gdje se novci nalaze kažu ili da ih vrate svojoj državi kojoj oni pripadaju, što se vjerovatno neće desiti", rekao je Klajn u intervjuu za Glas Amerike (VOA), prenose federalni mediji.
On je izrazio zabrinutost zbog trenutnog stanja u BiH i dodao da će ukoliko Bosna i Hercegovina ne bude funkcionisala to diskreditovati EU, NATO i UN, koji su tvrdili da će ona biti uspjeh.
"Ako Bosna i Hercegovina, koja je u srcu Evrope ne može funkcionisati, kako uopšte možete i pomisliti da će to funkcionisati u Afganistanu ili Iraku", naveo je Klajn.
On je rekao da smatra da je budućnost BiH u EU, kao i da bi ulazak u NATO bio kratkoročno rješenje.
"Dakle, članstvo u NATO savezu bilo bi jedna stavka ka progresu, druga bi svakako trebalo da bude ekonomski razvoj, auto-put iz Budimpešte do Dubrovnika.
Drugim riječima, kada su ljudi zaposleni, kada imaju priliku da zarađuju, kada vide da za njih postoji budućnost, oni će biti aktivnije uključeni u mirovne procese", zaključio je Klajn.
Prema njegovim riječima, ekonomsko stanje u BiH je alarmantno, stopa nezaposlenosti je velika, a 25 odsto ljudi živi ispod nivoa siromaštva, što sve otežava napredak zemlje.
Klajn je istakao da nacionalni lideri u BiH i dalje vode rat, "naravno ne oružani" i dodao da "ratni lideri nisu dobri lideri u miru".
U BiH je trebalo zakonom zabraniti nacionalne partije
"U Bosni i Hercegovini je poslije rata trebalo zakonom zabraniti nacionalne partije i reći da biste bili politička partija, morate imati ekonomsku platformu", rekao je Klajn.
On je naveo da BiH mora da definiše svoj ustav i reformiše mnoge zakone, kao što je i onaj koji nalaže da predsjednik mora biti pripadnik jednog od tri konstitutivna naroda, što je prema Klajnovim riječima besmisleno, jer znači da neko ko je na primjer Jevrejin, a državljanin je BiH, ne može da se kandiduje za predsjednika države.
(agencije/MONDO)