U Sarajevu je danas u organizaciji Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) održan skup s ciljem podsjećanja na zločin koji su na Kazanima nad Srbima i Hrvatima počinili pripadnici Armije BiH.
Sa skupa ispred Katedrale Srca Isusova poručeno je da Sarajevo ima moralnu i političku odgovornost da se suoči sa ovim zločinom. Iz ove nevladine organizacije ističu da se zaboravom, negiranjem i neobilježavanjem, ovaj zločin čini još većim.
Na lokaciji Kazana na Trebeviću ubijeni su brojni srpski civili, većinom građani Sarajeva. Iz jame na Kazanima nakon rata izvađeni su posmrtni ostaci 29 ljudi, a broj ubijenih zvanično nikada nije utvrđen.
Pripadnici Armije BiH su od 1991. do 1993. godine, prilikom racija, hvatali Srbe na sarajevskim ulicama i u stanovima i odvodili ih na kopanje rovova na Trebević, gdje je nalazila pećina Kazani u koju su ih bacali.
Za zločine na Kazanima od 1994. godine osuđeno je 14 pripadnika Armije BiH na kazne zatvora od 10 mjeseci do šest godina, dok se glavnim odgovornim za zločine na Kazanima smatra Mušan Topalović Caco i pripadnici njegove Desete brdske brigade. Mnogi smatraju da su neke ubice još na slobodi.
Koordinator UDIK-a Edvin Kanka Ćudić istakao je da se građani Sarajeva moraju sjećati svojih sugrađana ubijenih na Kazanima.
"Mnogo je važno sjećati se, jer u Sarajevu do 2014. godine civilno društvo nije polagalo toliko pažnje ovome zločinu, ni država, a ni građani Sarajeva. Postojala je politika poricanja zločina ili se ćutke prelazilo preko toga. Naš cilj ostaje da se dobije ulica, da se postavi spomenik u gradu, da se mnogo više otvori ovo pitanje. Jer, ako je samo Svetozar Pudarić u tome svemu onda to ne predstavlja mnogo. Tu bi trebao biti član Predsjedništva BiH iz bošnjačkog naroda Bakir Izetbegović, trebao bi tu biti gradonačelnik Sarajeva, prvenstveno iz reda bošnjačog naroda kako bi odala počast žrtvama ovoga zločina", kazao je Ćudić.
Prema podacima Saveza logoraša Republike Srpske, u Sarajevu je tokom rata stradalo 8.800 Srba. Prema podacima Saveza logoraša Republike Srpske, u Sarajevu je tokom rata bilo 126 logora za Srbe, te da je, prema popisu iz 1991. godine, u tom gradu prije rata živjelo više od 156.000 Srba, a sada ih nema ni 6.000.
Bošnjački politički vrh je 26. oktobra 1993. godine naredio hapšenje komandanta 10. brdske brigade takozvane Armije BiH Mušana Topalovića Cace, čiji vojnici su ubijali sarajevske Srba u jami Kazani na Trebeviću.
Prilikom pokušaja hapšenja Topalovića poginulo je devet vojnika i policajaca takzovane Armije BiH. Topalović je uhapšen i ubijen dan kasnije, kada je pokušao da pobjegne.