Ustavnopravna komisija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH danas, zbog tehničkih nedostataka, nije razmatrala Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH i Prijedlog zakona o izmjeni Krivičnog zakona BiH.
Predlagač zakona i član Komisije Sredoje Nović ocijenio je da je bilo dovoljno vremena da Kolegijum Doma naroda zatraži otklanjanje nedostataka, zbog čega je postavio pitanje da li postoji opstrukcija da ovaj zakon što duže ne bude razmatran.
“Zakonodavno-pravni sektor dao je 23. decembra mišljenje da ima nedostataka i da ih treba otkloniti”, rekao je Nović i zaključio da je u međuvremenu Dom naroda trebalo da reaguje.
Član Komisije i srpski delegat Dragutin Rodić predlagao je da se Komisija danas izjasni o ustavnom osnovu i usaglašenosti sa pravnim sistemom Prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH i Prijedloga zakona o izmjeni Krivičnog zakona, a da se o principima ovih zakonskih prijedloga raspravlja i glasa nakon što budu otklonjeni tehnički problemi.
Zbog nedostatka podrške bonjšačkih i hrvatskih članova Komisije, Rodićev prijedlog nije podržan.
Stav predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije Halida Genjaca bio je da nema mogućnosti da se započne procedura razmatranja ovih zakonskih prijedloga prije otklanjanja tehničkih nedostataka koje je uočio Zakonodavno-pravni sektor Parlamentarne skupštine BiH.
On je naveo da je Zakonodavno-pravni sektor obavijestio Dom naroda da prijedlozi zakona o Ustavnom sudu, te izmjeni i dopuni Krivičnog zakona nisu u potpunosti usklađeni sa poslovnikom Doma naroda i jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa u institucijama BiH.
“Komisija nema dopis Kolegijuma Doma naroda da li je od predlagača zatražio ispravljanje uočenih nedostataka”, rekao je Genjac i dodao da će Ustavnopravna komisija zatražiti od Kolegijuma da to uradi da bi predloženi zakoni mogli biti razmatrani.
Iz istih razloga prošle sedmice navedene zakonske prijedloge nije razmatrala ni Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Prijedlogom zakona o Ustavnom sudu BiH traži se da strane sudije u Ustavnom sudu BiH budu zamijenjene domaćim sudijama, s ciljem jačanja samostalnosti i nezavisnosti ove pravosudne institucije.
“Neoubičajeno je da najviši sud jedne zemlje ima sudije strane državljane. Okončanje te prakse je neophodno sa stanovišta državnog suvereniteta i demokratskih načela. Jačanje domaćih institucija je obaveza BiH i u procesu evropskih integracija. Zbog toga je neophodno donijeti Zakon o Ustavnom sudu BiH”, ističe se u obrazloženju predloženog zakona.
Prijedlogom zakona o izmjeni Krivičnog zakona BiH predviđeno je da se iz ovog zakonskog rješenja brišu odredbe koje se odnose na pravno sankcionisanje u slučaju neizvršavanja konačnih odluka Ustavnog suda BiH, Suda BiH ili Doma za ljudska prava.
Ustavnopravna komisija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH danas je jednoglasno utvrdila postojanje ustavnog osnova i usvojila principe Prijedloga zakona o izmjeni i dopuni Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave BiH te Prijedloga zakona o štrajku zaposlenih u institucijama BiH.
