Islamska zajednice BiH, u pismu koje potpisuje reis-ul-ulema Husein ef. Kavazović, ocijenila je da su zaključci VSTV-a o vjerskim obilježjima - rasistički.
Termin "vjerska obilježja" kada je u pitanju zabrana nošenja u pravosudnim institucijama BiH široko je postavljen te bi ga trebalo jasno precizirati i tumačiti, istakao je Milan Tegeltija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, dodajući da se to ne odnosi na vjerske vjerodostojnike, koji se profesionalno bave ovim pitanjima.
U VSTV-u smatraju da je potrebno izvršiti sveobuhvatnu analizu pitanja zabrane nošenje vjerskih obilježja u pravosudnim institucijama, s aspekta međunarodnih standarda i zaštite ljudskih prava, ali i objektivnih zahtjeva sudskog postupka, posebno u smislu poštivanja principa nepristrasnosti pravosuđa.
Ovo je u petak odgovoreno "Nezavisnim" iz VSTV BiH na pitanja o pojašnjenju zaključaka o zabrani nošenja vjerskih obilježja, zbog kojih se dan ranije vodila žestoka rasprava na sjednici VSTV-a.
Još u septembru i oktobru prošle godine VSTV BiH usvojio je zaključke u tom smislu, ocijenivši kako postoji potreba da se ovom pitanju posveti dužna pažnja. U međuvremenu su neke od vjerskih zajednica oštro reagovale, a Islamska zajednice BiH, u pismu koje potpisuje reis-ul-ulema Husein ef. Kavazović, ocijenila je da su zaključci VSTV-a rasistički i u suprotnosti s Međunarodnom konvencijom o ljudskim pravima.
Na svojoj posljednjoj sjednici VSTV je razmatrao pismo IZ BiH te, prema riječima Tegeltije, uvažio mišljenje Islamske zajednice.
"Mi smo ostali pri svom zaključku, jer je zakon zabranio vjerska obilježja u pravosudnim institucijama, ali smo i naglasili da ćemo razgovarati sa svim zainteresiranim stranama, uključujući i vjerske zajednice", ističe Tegeltija.
Iz VSTV-a, pak, pojašnjavaju da su u pogledu nošenja vjerskih obilježja od strane uposlenih donijeli zaključak da se rukovodiocima pravosudnih institucija u BiH skrene pažnja na zabranu nošenja vjerskih obilježja svim uposlenim.
"Po pitanju nošenja vjerskih obilježja od strane stranaka, Vijeće je zaključilo da nosioci pravosudnih funkcija cijene i odlučuju o ovom pitanju u svakom konkretnom slučaju, pri čemu je potrebno svaku pojedinu situaciju pažljivo procijeniti", navode, između ostalog, iz VSTV-a.
I upravo je ovo posebno osjetljivo pitanje, koje duboko ulazi u vjerske slobode i individualna (ljudska) prava svakog pojedinca. Ovo prevashodno jer je naprosto nemoguće nepristrasno procijeniti čiji krst i polumjesec i zvijezda smetaju i provociraju, a ko, pak, istinski utjelovljuje vrijednosti duhovnog života.
Vlado Adamović, nekadašnji sudija Suda BiH, danas poznati sarajevski advokat, pojašnjava da je ovdje neophodno razlikovati tri stvari.
"Jedna stvar je gledati vjerska obilježja istaknuta u sudskim prostorijama, Kur'an na stolu ili križ na zidu, i to je protuzakonito i neprihvatljivo, jer svi treba da se osjećaju jednako i slobodno pred sudom", kaže on.
U vezi s ulaskom u pravosudne institucije stranaka koje nose vjerska obilježja, poručuje da to nikome ne bi trebalo da bude zabranjivano.
"U trećem slučaju, gdje su prekriveni dijelovi tijela, a to je u slučaju burke, treba naći rješenje, način i mehanizam kako identifikovati te osobe. Ja sam za neko srednje rješenje, a to je da ženski službenik, recimo, odvede tu osobu u treću prostoriju i identifikuje je", ističe Adamović.
