Zvaničnici Republike Srpske složni oko pitanja 1. marta koji se u Federaciji BiH obilježava kao Dana državnosti BiH. "Srbi neće obilježavati 1. mart", poručio Dodik.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da će 1. mart u BiH Bošnjaci opet obilježavati, Hrvati koliko budu morali, a Srbi neće uopšte.
"Za nas ne postoji 1. mart kao bilo kakav važan dan za BiH", rekao je Dodik.
On naglašava da je za Republiku Srpsku neprihvatljivo obilježavanje 1. marta kao bilo kakvog dana u vezi sa BiH.
"Ignorisanje od Bošnjaka i dijela međunarodne zajednice, koja tome daje značaj, govori o tome da BiH nema dogovor o važnim pitanjima, pa ni o tom", istakao je Dodik.
IVANIĆ: UVOD U KRVAVI RAT
Član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Mladen Ivanić poručuje da srpski narod i Republika Srpska nikada neće priznati 1. mart kao takozvani dan državnosti BiH, jer su i referendum koji je održan protiv volje srpskog naroda i gnusno ubistvo srpskog svata na Baščaršiji bili uvod u krvavi rat.
"Za nas 1. mart nije i nikada neće biti nikakav praznik, jer naš praznik jeste 9. januar, dan kada je voljom srpskog naroda nastala Republika Srpska. Taj dan mi ćemo slaviti dok smo živi, i nikakav sud niti sudska odluka nas u tome ne mogu spriječiti", rekao je Ivanić.
Sasvim je jasno, ističe on, da nema političara iz Republike Srpske koji 1. mart može da prihvati kao nešto što je normalno.
"I zato za mene taj dan, koji se u dijelu BiH obilježava kao takozvani dan državnosti BiH, jednostavno ne postoji. A, ako neki praznik duboko iritira i vrijeđa Republiku Srpsku i srpski narod u BiH, onda je to svakako 1. mart", naglasio je Ivanić.
TADIĆ: TAKOZVANI DAN DRŽAVNOSTI BiH NE PRIZNAJEMO, GARDOVIĆE NE ZABORAVLJAMO
Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skuštine BiH Ognjen Tadić rekao je da Republika Srpska i njene institucije i građani nikada neće priznati prvomartovski referendum o takozvanoj nezvisnosti BiH, niti će zaboraviti gnusno ubistvo srpskog svata Nikole Gardovića, početkom marta, 1992. godine u Sarajevu.
"Kao savremenici tih događaja i kao ljudi koji su imali priliku da se, kroz vrijeme koje je iza nas, upoznaju sa pozadinom tih događaja ne možemo da prihvatimo da neko taj datum ističe kao dan oko koga bi trebalo da se okupe narodi, entiteti i sve ostalo što postoji unutar BiH i obilježavaju ga kao takozvani dan državnosti", rekao je Tadić.
On smatra da je 1. mart, u primarnom smislu, simbol nastojanja političkih opcija, koje su bile za razbijanje Jugoslavije, da bez srpskog naroda odluče o sudbini Srba na ovim prostorima.
"To se, kao što znamo, završilo tragično po sve narode u BiH i nakon toga smo sjeli za sto i napravili Dejtonski sporazum koji je potpuna suprotnost 1. martu. Onaj ko želi da poštuje Dejtonski mirovni sporazum, ko zagovara mir i stabilnost u BiH taj ne može da proslavlja 1. mart", istakao je Tadić.
On je naveo da je iza nas nekoliko događaja koji dodatno otvaraju pitanja šta se desilo tog 1. marta 1992. godine na srpskoj svadbi u Sarajevu i ko je uticao na Ramiza Delalića Ćelu, koji se i sam deklarisao kao lice koje je povuklo obarač, da to učini.
"Ćelina smrt, kao i okolnosti pod kojima je on ubijen kasnije, otvaraju prostor za postavljanje mnogih pitanja: ko je za koga radio, ko je na silu htio da gurne narode u BiH u sukob i da li se sve to moglo spriječiti", upitao je Tadić.
Prema njegovoj ocjeni, sa današnje distance potpuno je jasno da je odbijanje Lisabonskog sporazuma zapravo bila politička deklaracija kojom je izvršen poziv za oružani sukob.
"Ono što je srpski narod postigao, zajedno sa svima koji žive u Republici Srpskoj, jeste da se odbranio i da je već ranije stvorenu Republiku Srpsku, kako se ona danas i zove, institucionalno definisao i verifikovao Dejtonski mirovni sporazum, i sve to danas posmatramo kao niz istorijskih događaja", konstatovao je Tadić.
On je izrazio sumnju da će zauvijek ostati pitanje da li je neko, i ako jeste, naložio ubici srpskog svata da to uradi kako bi isprovocirao sukob širih razmjera.
U BiH je 1. marta 1992. godine održan referendum o nezavisnosti BiH na kojem je 62,7 odsto muslimanskih i hrvatskih birača glasalo za njenu nezavisnost i izlazak iz tadašnje SFRJ.
U Federaciji BiH 1. mart se obilježava kao "dan nezavisnosti", dok Srbi u BiH ovaj datum doživljavaju kao dan kada je donesena nelegitimna odluka muslimanskog i hrvatskog naroda protiv srpskih interesa.
Na taj dan 1992. godine ispred Stare pravoslavne crkve na Baščaršiji, u centru Sarajeva, ubijen je srpski svat Nikola Gardović i spaljena srpska zastava, što je nagovijestilo građanski rat u bivšoj BiH.