Služenjem Svete arhijerejske liturgije u manastiru Sveta Petka u Bijeljini jutros je, pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, počelo obilježavanje 20 godina od egzodusa Srba sa područja Sarajeva.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da je odluka o odlasku Srba iz Sarajeva nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma odraz vjere u Republiku Srpsku, u borbu koja se vodila i odnos prema onima koji su stradali za njeno stvaranje i za srpski narod u cjelini.
"Zato je bilo i logično otići iz zavičaja i doći u novi, što je važna porodična i životna odluka, ali i politička manifestacija - biti uz svoj narod i sa svojim narodom", rekao je Dodik na Akademiji u Bijeljini povodom obilježavanja 20 godina od egzodusa Srba sa područja Sarajeva.
On kaže da odgovor na pitanje da li je to bila prava odluka pokazuje današnji položaj Srba koji su ostali u Federaciji BiH.
"Danas vidimo da je gotovo minimizirana politička uloga Srba u federalnom Sarajevu, danas ih tamo gotovo nema i Srbi veoma teško žive u Federaciji BiH, što svjedoči da je oduka bila ispravna", rekao je Dodik.
Prema njegovim riječima, zbog te ogromne, stravične žrtve stotina hiljada napaćenih, važno je odati počast i pokazati žal za sve stradale, ali i pokazati da život nije prestao za ljude koji su došli na prostor Republike Srpske, zbog čega je pozvao na dodatnu vjeru u Republiku Srpsku.
"I onda kada ne mislimo da je sve u redu, moramo da vjerujemo u Republiku Srpsku, i onda kada mislimo da bi nam na nekom drugom mjestu bilo bolje, moramo da vjerujemo u Republiku Srpsku, to je vjera koju ne smijemo da izgubimo, koju moramo da nosimo i to je naš dug prema ljudima koji su stradali", poručio je Dodik.
On je istakao da Republika Srpska nesmetano živi i jača i da u njoj dominira želja da bude još jača i bolja.
"Bez obzira u kojem regionu i u kojoj političkoj partiji pokušavate da pomognete Republici Srpskoj, svi smo okupljeni u toj želji da je snažna i jaka Republika Srpska odgovor na sve patnje", zaključio je Dodik.
On je rekao da se tragedija sarajevskih Srba u egzodusu ne može posmatrati odvojeno od cjelokupnih događaja u odbrambreno-otadžbinskom ratu, a stradanje sarajevskih Srba nazvao je jednim od najvećih stradanja tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji.
"Srbi u Sarajevu bili su najveća koncentracija intelektualnih i stručnih potencijala srpskog naroda u BiH, tu se vodila najjača politička bitka za prava naroda i upravo predstavnici sarajevskih Srba imali su najviše funkcije i vodili su narod, jer su znali u epicentru političkog sukoba nakon raspada bivše Jugoslavije da koncentrišu i artikulišu prave ciljeve za srpski narod, a to je stvaranje Republike Srpske", rekao je Dodik na Akademiji u Bijeljini.
Prema njegovim riječima, odlučnost ljudi, htijenje i uvjerenje da je Republika Srpska pravo mjesto njihovog života bilo je jače od mirovnih sporazuma koji nisu obećavali i nisu davali ravnopravnost koju je srpski narod čekao.
"To je nesumnjiv doprinos jačanju Republike Srpske, jedna od najodlučnijih odluka naroda da ode ne znajući ni gdje, a ponijeli nisu ništa, osim nade", ocijenio je Dodik.
On je rekao da sve te nade sigurno nisu ispunjene, ali da u Republici Srpskoj sigurno žive bolje.
"To je odgovor onima koji se uvijek vraćaju na priču kako smo morali ili trebali da ostanemo u multietničkom društvu koje je propalo, a mi smo očigledno samo išli ispred drugih i vidjeli da taj koncept multietničnosti ne može da živi, 20 godina prije nego što danas svi to shvataju", zaključio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
ĐOKIĆ: Strašna golgota naroda
Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je danas da je egzodus Srba sa područja Sarajeva strašna golgota naroda, podsjećajući da se ni međunarodna zajednica nije uključila u rješenje tog problema.
"Žao mi je što se to desilo i sigurno bi sve bilo bolje da je bilo moguće da opstanu Srbi u Sarajevu. Nažalost, danas tamo Srba nema niti će biti moguće u budućnosti to obnoviti i vratiti se na ta područja", rekao je Đokić novinarima u Bijeljini, gdje je prisustvovao obilježavanju 20 godina od egzodusa Srba sa područja Sarajeva.
On je istakao da je rezultat egzodusa podrška Republici Srpskoj, njenom demografskom razvoju i rastu, posebno na području Bijeljine i drinskom području.
"Ishod rata je bio takav da su ljudi sa područja Sarajeva odlučili i došli na područje Republike Srpske gdje je za njih bila sloboda, ali nikada se ne smije zaboraviti da se taj egzodus desio, a da tadašnje vlasti Sarajeva nisu učinile ništa ozbiljno da Srbima pošalju jasnu poruku da žele da ostanu", podsjetio je Đokić, dodajući da je, naprotiv, bilo ružnih poruka.
Prema njegovim riječima, međunarodna zajednica je zatvorila oči nad tom činjenicom i nije se uključila u rješavanje tog strašnog problema koji su Srbi doživjeli poslije rata.
Đokić je osudio ponašanje tadašnjeg političkog Sarajeva i međunarodne zajednice i ukazao da je Republika Srpska učinila sve da bude utočište za sarajevske Srbe gdje se oni osjećaju slobodno i ravnopravno i daju doprinos daljem rastu i razvoju Republike Srpske.
Organizator manifestacije je zavičajno udruženje Sarajlija u Bijeljini "Prijatelji Ilijaša".
U okviru manifestacije u gradu je premijerno prikazan Elčićev dokumentarni film "Sarajevski egzodus - tri tačke na mir" i postavljena izložba dokumentarnih fotografija o ovoj postdejtonskoj seobi 120.000 Srba na prostor Republike Srpske.
Predsjednik Organizacionog odbora manifestacije Milenko Zupur najavio je da će ovaj datum ubuduće biti obilježavan svake godine s ciljem da se otrgne od zaborava tragedija srpskog naroda.
On je podsjetio da su srpski borci u Sarajevu zaustavili 36 ofanziva i odbranili svoje domove, a u toj odbrani poginulo je više od 7.000 vojnika i civila.
Iz otetog grada, u jedinstvenom događaju u savremenoj istoriji, krenulo je postdejtonsko preseljenje - egzodus, u kojem su Srbi ostavili svoja ognjišta u Sarajevu, a ponijeli su sa sobom i svoje mrtve.
"Ideal je zasjenio žrtvu i pokrenuo postdejtonski egzodus sarajevskih Srba, zarad mira i ostvarenja sna, za stvaranje Republike Srpske", moto je pod kojim se prvi put u Bijeljini obilježava godišnjica sarajevskog egzodusa.
U bijeljinskoj regiji se nakon egzodusa nastanilo najviše porodica sarajevskih Srba.