Islamska zajednica (IZ) u BiH neće se više baviti paradžematima koji su odbili da joj se pridruže, a na potezu je država, koja sad ima jedinu nadležnost nad njima.
To je za "Nezavisne" rečeno u IZ u BiH nakon što je prije nekoliko dana objavljeno da je u proteklom periodu obavljen razgovor sa predstavnicima 38 ilegalnih džemata, od čega ih je tek 14 pristalo na uključenje u legalne tokove.
"Za one koji nisu pristali da se integrišu, mi i dalje ostavljamo otvorena vrata. Ali, uistinu, oni koji neće i koji ne žele s nama da razgovaraju, oni nisu predmet našeg interesovanja i to je sad stvar države kako će postupiti, da li će ih zatvoriti, rasformirati i slično", rekao je Husein ef. Smajić, zamjenik reis-ul-uleme.
U suštini, to znači da se IZ u BiH ograđuje od svih eventualnih incidenata i ostalih aktivnosti koje se sprovode u okviru ilegalnih džemata. Uglavnom, u takvim objektima održavaju se vjerski skupovi koji nisu legalni i država ih stoga, kako je rekao Smajić, mora zatvoriti.
"Mi ne polažemo više račun nikome kada je riječ o dešavanjima u tim skupinama. To nije naša stvar", poručio je Smajić.
Da su na potezu organi BiH ističe i Predrag Ćeranić, stručnjak za bezbjednost, koji je za agenciju Srna ocijenio da je učinak višemjesečnih pregovora IZ u BiH sa liderima paradžemata više nego skroman, te da je krajnje vrijeme da reaguju bh. institucije.
"Učinak je više nego skroman jer je ukupno obavljeno 38 razgovora sa predstavnicima paradžemata, od kojih je 14 prihvatilo da potpiše protokol o priključenju IZ u BiH, dok su predstavnici 22 paradžemata to odbila, a dva su se potpuno odvojila od Islamske zajednice", izjavio je Ćeranić.
Da se integrišu u IZ u BiH odbio je i dobro znani paradžemat Ošve, kod Maglaja, ali i famozno leglo vehabija Gornja Maoča, na području opštine Srebrenik. Iz policije uvjeravaju da u Gornjoj Maoči problema nema.
"Što se tiče Gornje Maoče, policijska patrola ih redovno obilazi. Baš sam pričao s komandirom na tu temu i stanje je, kada je riječ o bezbjednosti, dobro", rekao je za "Nezavisne" Izudin Šarić, portparol MUP-a TK.
Islamska zajednica u BiH obavezala je zimus glavne imame da razgovaraju s organizatorima i predvodnicima paradžemata, te ih posavjetuju da je njihovo djelovanje štetno za islam i muslimane u BiH, kao i da ih pozovu da se uključe u rad i aktivnosti džemata pri IZ. Ipak, dakle, još više od 20 paradžemata ostalo je da djeluje kao i do sada, a u međuvremenu, kako su "Nezavisne" već pisale, došlo je i do jačanja nove vjerske strukture selefijske populacije.
Ona je upravo rezultat podjela unutar najbrojnije selefijske frakcije u BiH, gdje je, kako saznajemo, došlo do suprotstavljenih stavova kada je riječ upravo o saradnji sa IZ u BiH.
