Predsjednik Udruženja Jadovno-Gospić-Pag 1941. Dušan Bastašić rekao je danas da je Jadovno bilo preteča logora Jasenovac.
"Mada se to godinama tajilo, Jadovno je bilo preteča Jasenovca i ta istina se ovim današnjim komemorativnim skupom definitivno objelodanjuje", rekao je Srni Bastašić, koji će u Donjoj Gradini prisustvovati obilježavanju 75 godina od početka genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u koncentracionom logoru smrti "Jasenovac".
Bastašić je rekao da se, nažalost, i dalje nastavlja praksa da Srbija i Republika Srpska molitvene i komemorativne skupove organizuju "samo sa ove strane Save, u Donjoj Gradini, a zna se da je kompleks logora Jasenovac-Donja Gradina funkcionisao kao jedinstvena cjelina".
"Bez obzira što se dio bivšeg logorskog sistema danas nalazi na području Hrvatske, naše je legitimno pravo, ali i naša obaveza da se i tamo okupljamo i na taj način čuvamo od zaborava i ta mjesta stradanja naših rođaka i sunarodnika", istakao je Bastašić.
On je rekao da je gorka istina, koje se uvijek sjete učesnici komemoracija, da ni nakon 75 godina od ogromnog zločina hrvatskih ustaša, potomci žrtava nisu njihove tjelesne ostatke ekshumirali i dostojno sahranili.
"Posebno nas brine što naš glas nikako da dopre do onih institucija čiji je to zadatak i čija bi to briga trebalo da bude", istakao je Bastašić.
On je napomenuo da su učesnici komemoracije i danas prošli pored velike jame u koju su "bačena i zemljom zatrpana poklana Srpčad, a koja se zvanično naziva `Dječije groblje`".
"To nikako nije groblje jer mi naše upokojene sahranjujemo po pravoslavnim običajima i mjesto označavamo krsnim znamenjem. Ovdje kao što i danas možete vidjeti nema ni groba ni krsta, nego se vidi samo parcela sa ulegnutom površinom i uredno podšišanom travom", kaže Bastašić.
On je rekao da potomke žrtava raduje da se konačno počeo obilježavati dan kada je zatvoren kompleks logora smrti Gospić-Jadovno-Pag i kada je svega oko 2.000 preživjelih stiglo 21. avgusta 1941. preko Jastrebarskog u Jasenovac.
Bastašić podsjeća da su na željezničku stanicu Jasenovac stigli u 7.00 ujutro, gdje su ih ličke ustaše predale ustašama iz sastava 17. ustaške satnije.
"Tek nakon sata pretraživanja i prepipavanja, istovarili su ih iz vagona, svrstali ih dva po dva, povezali žicom i poveli prema logoru, udaljenom od željezničke stanice oko pet kilometara", naveo je Bastašić.
On je rekao da je jedan od preživjelih svjedočio da su morali da trče i da su bili tučeni oni koji nisu mogli izdržati tempo.
"Došli smo u logor koji je bio smješten u barakama na polju kraj jedne šume, blizu potoka Lonje. Odmah smo morali sjesti na mokru zemlju, dva po dva i tu je ponovno nastalo pretresanje i oduzimanje ako je neko još nešto imao. Oko dva sata poslije podne zatvorili su nas u barake", ispričao je taj preživjeli.
Bastašić je rekao da su ovih 900 Srba, uglavnom seljaka, bili prvi zatočenici u logoru Jasenovac, tačnije logoraši logora Krapje i Bročice, dodajući da se za ova prva dva dijela jasenovačkog kompleksa logora i danas gotovo ništa ne zna.
"Posljednji transport iz Gospića, sa oko 900 Jevreja i Srba, krenuo je 21. avgusta. U njemu su većinom bili Jevreji, te Jevrejke i Srpkinje s djecom iz logora Ovčara", naveo je Bastašić.
Prema njegovim riječima, na željezničkoj stanici u Gospiću ustaše su im pridružili 250 zatočenika, uglavnom Jevrejki i Srpkinja s djecom koje su italijanski vojnici spasili iz logora Slana i preko Karlobaga ih svojim kamionima dovezli u Gospić.