Broj oružanih incidenata u BiH u posljednjih godinu dana povećan je za čak 400 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Amna Berbić, šef Odjeljenja za bezbjendnost i pravdu UNDP-a rekla je za "Nezavisne novine" da se do ovog podatka došlo na osnovu analiza koje ova organizacija provodi već nekoliko godina.
Dodala je da se oružani incidenti, uzrokovani nelegalnim posjedovanjem naoružanja, uglavnom odnose na ubistva, oružane pljačke, napade na tijelo i život.
"Većina žrtava upotrebe oružja su muškarci, u 90 posto slučajeva, a gotovo 100 posto su muškarci i počinioci", rekla je Berbićeva.
Sociolog Ivan Šijaković objašnjava da je prošlo nekoliko godina od prvih provjera koje su se dešavale kod građana, te da se narod opustio i počeo da pribavlja pa i krijumčari oružje.
"Oružje je ovdje sastavni dio svakodnevice i načina života, dakle, sredstvo za svakodnevnu upotrebu. To je nešto što je vezano za tradiciju, a pošto je sve više nasilnika i kriminalaca, njima to koristi kao sredstvo za rad", smatra Šijaković naglašavajući da je to odraz društvenog stanja.
Kao razloge za to što građani upotrebljavaju i nose oružje, Šijaković navodi osjećaj nesigurnosti jer, smatra on, "građanin se ne osjeća bezbjednim jer nema povjerenja u institucije ove države".
"Nevjerovanje da će vas neko zaštititi pa morate sami, sredstva za rad i onako, da se nađe što je naša tradicija pa da ljudi imaju mogućnost da pucaju i šenluče kad je neko slavlje u pitanju. To su razlozi zbog kojih se kod nas nosi oružje", ističe Šijaković napominjući da je nošenje oružja znak primitivizma i netolerancije i da činjenica da se ljudi naoružavaju ne može nikad biti dobra.
Ivo Miro Jović, član Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost u parlamentu BiH, kaže da prema zvaničnim podacima ima više od milion komada legalno podijeljenog oružja, te da među legalno naoružanim građanima ima onih koji posjeduju i po tri i više komada oružja.
"Kada je oformljena profesionalna vojska, vlasti u BiH su legalno podijelile oko 160.000 dozvola za oružje u FBiH i oko 140.000 u RS što znači da su oni koji su nosili uniformu dobili oružje da ga nose potpuno legalno", kaže Jović i naglašava da je to poljedica nesređene zemlje u kojoj se bilježi porast kriminaliteta.
"U isto vrijeme imamo situaciju", kaže Jović, "da samo u Sarajevu ima 10 osuđenih ubica koji se šetaju slobodno gradom i kojima je kazna izrečena prije nekoliko godina, te da je zahvaljujući nedovoljnim represivnim mjerama rezultat ovakvo stanje.
Gojko Vasić, načelnik Krim-policije RS, kaže da u ovom entitetu nije zabilježeno drastično povećanje upotrebe oružja, te da nema bitnih odstupanja za posljednjih nekoliko godina kada su u pitanju krivična djela tipa zapljena nelegalnog oružja i izazivanja opšte opasnosti.
"Sve su to podaci koji se kreću u rasponu od nekoliko procenata. Sa druge strane, imamo povećan broj zahtjeva za oružanim listovima i prijava nestanaka oružja, ali je to, po mom mišljenju, više vezano za plaćanje poreza", kazao je Vasić. Momir Dejanović, predsjednik Centra za humanu politiku iz Doboja, smatra da je ovo posljedica teškog stanja u društvu, te da su ljudi koji ostanu bez posla i koji imaju PTSP "lakši na obaraču".
"Drugi je problem što oružje koriste lica koja možda ne zadovoljavaju dozvolu za nošenje kao i velika količina nelegalnog oružja. Tu su institucije zakazale", smatra Dejanović.
On kao primjer navodi da je prije rata u BiH u svakoj mjesnoj zajednici postojalo mirovno vijeće koje je rješavalo 90 odsto sporova da se ljudi ne bi dohvatali oružja, te da danas, međutim, nema relevantnih institucija koje bi mogle da efikasno djeluju na rješavanju ovog problema.
(MONDO)