"Imamo alternativu za svaki mogući rasplet situacije", rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović na konferenciji za medije 8. januara
Čović je dodao da ukoliko ne bude usvojen novi izborni zakon, kako ga je predložio HDZ BiH, a djelimično njegovu ustavno-pravnu osnovanost potvrdio i Ustavni Sud BiH, "postoje jasno razrađeni planovi za treći scenario".
Nakon ove Čovićeve izjave uslijedila je dinamična diplomatska aktivnost, tokom koje je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović putovala u Tursku da bi uvjeravala predsjednika Redžepa Tajipa Erdgoana da svojim autoritetom utiče na bošnjačke političare na promjenu negativnog stava prema HDZ-ovom prijedlogu Izbornog zakona. Nakon što se Erdogan javno odrekao želje da posreduje u unutrašnjim pitanjima BiH, hrvatska predsjednica je ubrzo posjetila BiH i o istoj temi razgovarala sa čelnim ljudima svih njenih insitucija, piše "Slobodna Bosna".
Dragan Čović je nakon razgovora u Predsjedništvu BiH posjetu hrvatske predsjednice ocijenio kao uspješnu i dobrodošlu. Ali, nije se moglo zaključiti da je promjena Izbornog zakona na vidiku, odnosno da je došlo do približavanja stavova. Istog dana je o tome raspravljao i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, sa unaprijed predvidivim ishodom.
Čović je, takođe, kazao da je uoči posjete Grabar-Kitarovićeve "u ovoj zgradi razgovarao sa predstavnicima američke administracije", te da će narednih dana "biti još takvih sastanaka". Na svakom od njih novi Izborni zakon bit će najvažnija tema.
"Imamo vremena do maja da se dogovorimo", kazao je Čović.
Šta je treći scenario
A šta će se desiti, ako do dogovora, odnosno kompromisa, ni tada ne dođe? Hoće li Čović, odnosno Hrvatska demokratska zajednica, i stranke koje čine Hrvatski narodni sabor aktivirati "alternativu za svaku moguću situaciju", odnosno "planove za treći scenario". I kakve su" alternative" posrijedi i o kakvom se "trećem scenariju" radi.
Iz HDZ BiH su posljednjih mjeseci učestalo ponavljali da je opšte izbore u oktobru ove godine moguće održati, ali da njihove rezultate neće biti moguće implementirati.
"U cijeloj Federaciji će se desiti ono što se godinama dešava u Mostaru, gdje nisu održani izbori", kazao je prošle nedjelje predsjednik HNS-a poslanik u Hrvatskom Saboru Božo Ljubić
Iz te izjave, a i nekih drugih koje su na sličnom fonu, može se naslutiti da će Klub Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije opstruisati izbor predsjednika Federacije BiH, čime će biti blokiran izbor Vlade Federacije što će, na duže ili kraće vrijeme, paralizovati ovaj entitet.
No, kakav "tajni plan" u rezervi drži HDZ BiH za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ukoliko se bude biralo po postojećem Izbornom zakonu?
Pogotovo nakon što je Željko Komšić definitivno najavio ponovnu kandidaturu za Predsjedništvo, treću po redu, ali ovoga puta kao lider Demokratske fronte. Na izborima prije četiri godine Komšić se nije mogao kandidovati, iz istog razloga zbog kojih se na ovogodišnjim neće moći Bakir Izetbegović jer to ne dopušta zakon.
Moj prijatelj Radončić
Prema informacijama do kojih je portal "SB" došao iz izvora bliskih vrhu HDZ-a, u ovoj stranci su svjesni da, ne promijeni li se izborni zakon, i dozvoli li se drugima, prije svega Bošnjacima da glasaju za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, nijedan HDZ-ov kandidat (a govori se da su ambicija Dragana Čovića da ostane u Predsjedništvu BiH ogromne) nema ozbiljne izgleda da bude izabran.
Podsjetimo, na izborima iz 2010. godine, na kojima je po drugi put biran u Predsjedništvo BiH, Željko Komšić je dobio skoro 340 hiljada glasova, dvostruko više nego što su zajedno dobili Borjana Krišto (HDZ BiH) i Martin Raguž (HDZ1990) koji su bili na drugom, odnosno trećem mjestu.
Zanimljivo, na prethodnim izborima, onim iz 2006. godine, HDZ i HDZ 1990 imali su dva kandidata za Predsjedništvo BiH, Ivu Miru Jovića i Božu Ljubića koji su zajedno dobili više glasova od Željka Komšića.
Zbog toga su u HDZ BiH, tvrdi izvor "SB", svjesni da u ovakvom izbornom inženjeringu njihov kandidat nema izglede da bude izabran, odlučili da na oktobarske izbore uopšte ne idu za svojim kandidatom za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Umjesto toga, čelništvo HDZ-a pozvaće svoje članstvo, ali i sve Hrvate u Federaciji BiH da glasaju za Fahrudina Radončića, gotovo izvjesnog kandidata Saveza za bolju budućnost za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH!
Radončić je do sada dva puta bio kandidat za člana Predsjedništva BiH i oba puta bio poražen od Bakira Izetbegovića. Na izborima 2010. godine Izetbegović je pobijedio Radončića za svega 15-ak hiljada glasova, a četiri godine kasnije ta je prednost bila oko 30 hiljada glasova. Još nije poznato ko će biti kandidat najjače bošnjačke stranke, SDA, za Predsjedništvo BiH, ali ukoliko "hrvatski glasovi" odu njihovom ljutom rivalu Fahrudinu Radončiću, lider SBB-a dočekaće "treću sreću".
Ovim potezom, odnosno "scenarijem", tvrdi izvor "SB", HDZ BiH želi poslati barem dvije poruke svojim sadašnjim koalicijskim patnerima iz SDA: prvo, da i Hrvati mogu drugim narodima, legalno i legitimno, birati predstavnike u institucijama vlasti i, drugo, da na ovaj način dodatno umanji legitimitet Žejlka Komšića kao hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Postoji u ovakvom scenariju i lako uočljiva doza ponižavanja i "pojeftinjavanja" Komšića.
Bliskost Dragana Čovića i Fahrudina Radončića starijeg je datuma, njih su dvojica uspješnu saradnju počeli prije posljednjih izbora 2014., a nastavili nakon što je Savez za bolju budućnost zamijenio Demokratsku frontu na svim nivoima vlasti. Dragan Čović je u nekoliko navrata kazao da on nema problema i nesporazuma sa cjelokupnom bošnjačkom politikom i političarima, nego samo sa SDA, odnosno njenim dijelom, čiji je lider Bakir Izetbegović. Nikada Čović nije propuštao priliku da naglasi dobre odnose sa "prijateljem Fahrom Radončićem".
