Nacrtom zakona o zaštiti žrtava ratne torture RS definisani su status i prava ljudi koji su bili žrtve torture u odbrambeno-otadžbinskom ratu, izjavio je večeras ministar rada i boračko- invalidske zaštite Srpske Milenko Savanović.
Nacrtom zakona o zaštiti žrtava ratne torture Republike Srpske definisani su status i prava ljudi koji su bili žrtve torture u odbrambeno-otadžbinskom ratu, izjavio je večeras ministar rada i boračko- invalidske zaštite Srpske Milenko Savanović.
"Najznačajnije pravo koje je definisano zakonom jeste mjesečno novčano primanje koje mogu da ostvare najteže kategorije žrtava ratne torture, a to su žrtve seksualnog nasilja. Žrtve ovog nasilja, pretrpljenog za vrijeme zarobljeništva, trebalo bi da primaju 170 KM, a ostale žrtve seksualnog nasilja 127 KM mjesečno", rekao je Savanović obrazlažući ovaj akt.
On je naveo da je njime definisano šta je žrtva ratne torture, kao posebna kategorija civilnih žrtava rata.
"Za najteže kategorije, odnosno slučajeve prisilne trudnoće nastale kao posljedice seksualnog nasilja, prisilno izazvanog pobačaja, rođenja djeteta zbog prisilne trudnoće nastale kao posljedice seksualnog nasilja i seksualno nasilje počinjeno prema maloljetnom licu predviđena je mjesečna naknada od 298 KM", rekao je Savanović.
Prema njegovim riječima, na osnovu ovog zakona lica mogu ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje, oslobađanje troškova participacije, banjsku rehabilitaciju, podsticaje za zapošljavanje i samozapošljavanje, posebnu psihološku podršku, socijalnu zaštitu, besplatnu pravnu pomoć i oslobađanje od plaćanja administrativnih i sudskih taksi.
U Nacrtu ovog zakona se kaže da on ne sadrži diskriminatorske odredbe ni po kom osnovu, a uslov za podnošenje zahtjeva i priznavanje statusa i prava je da prije toga lica koja su preživjela ratnu torturu imaju prebivalište od tri godine na teritoriji Republike Srpske.
"Rok za podnošenje zahtjeva u ovom zakonu je tri godine. Žrtva ratne torture je lice koje je u vrijeme i u vezi sa oružanim sukobima na teritoriji bivše Jugoslavije od 17. avgusta 1990. do 19. juna 1996. godine bilo izloženo nekom od oblika torture", dodaje se u obrazloženju Nacrta ovog zakona.
Lica koja su obuhvaćena određenim pravima u Srpskoj, Federaciji BiH, BiH, Brčko distriktu ili u zemljama okruženja ne mogu podnositi zahtjeve za priznavanje statusa i prava na osnovu ovog zakona, navodi se u zakonskom teksu.
Predsjednik Udruženja žena žrtava rata Srpske Božica Živković Rajilić je, u obraćanju na sjednici Narodne skupštine, rekla da je ovo jedino udruženje koje je višenacionalno, koje okuplja žene koje su pretrpjele traume usljed ratne torture, a nisu mogle da ostvare svoje pravo.
Prema njenim riječima, BiH, a time i Srpska, potpisnice su konvencija koje ih obavezuju da priznaju pravo žrtvama ratne torture.
"Mnoge žene su prošle torure, bile u logorima i sa djecom, a poslije rata imale su brojne traume. Većina je danas jako bolesna i nemaju elementarnih sredstava za život i liječenje", istakla je Rajilićeva.
Ona je navela da je ovo udruženje prije dvije i po godine podnijelo inicijativu za donošenjem ovakvog zakona, koji nema diskriminacije ni po nacionalnoj, ni bilo kojoj drugoj osnovi.
Rajilićeva je istakla da je ovo od istorijske važnosti jer Narodna skupština Republike Srpske prva rješava pitanja statusa ove populacije i imaće pijetet prema toj kategoriji.
Sjednica Narodne skupštine Republike Srpske biće nastavljena sutra razmatranjem Nacrta zakona o zaštiti žrtava ratne torture, a pred poslanicima će biti i Nacrt zakona o oduzimanju imovine koja je proistekla izvršenjem krivičnog djela i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o štrajku.
U Narodnoj skupštini sutra je i dan za glasanje o apsolviranim tačkama dnevnog reda, a nastavak sjednice zakazan je za 10.00 časova.
