Navodeći da je primjetan određeni napredak u vezi sa pitanjima i pravima romske manjine u Bosni i Hercegovini, kao i sa potencijalnim uvođenjem integriranih škola, Savjetodavni odbor Savjeta Evrope o Okvirnoj konvenciji za zaštitu nacionalnih manjina zaključuje u svom novom mišljenju da nacionalne manjine u BiH još uvijek ne uživaju efektivan pristup njihovim pravima.

Ispitujući ostvareni napredak i predstavljajući preporuke na osnovu informacija koje su dostavile vlasti i na osnovu posjete BiH prošle godine, Odbor zaključuje da u zemlji koja je još uvijek duboko podijeljena između tri konstitutivna naroda, nacionalne manjine su i dalje institucionalno diskriminisane i nisu u mogućnosti u potpunosti učestvovati u političkim procesima u zemlji.

Uprkos presudi Evropskog suda za ljudska prava, politička prava takozvanih "ostalih" građana da budu birani i da budu nositelji visokih javnih funkcija su i dalje onemogućena zbog nedostatka političke volje za izmjenu ustavnih i zakonskih odredbi.

Javni život u Bosni i Hercegovini i dalje biva obilježen segregacijom, pri čemu pripadnici konstitutivnih naroda koji žive izvan teritorije koja korespondira sa njihovom etničkom pripadnosti takođe trpe diskriminaciju, a u nekim slučajevima nasilje i zlostavljanje.

Kako se navodi, politički lideri i druge javne ličnosti i dalje prave podjele, daju diskriminišuće izjave i time pogoršavaju etničke podjele. Nakon što takve izjave ne nailaze na osudu nadležnih institucija, to nadalje stvara prostor za nekažnjivost.

BiH je uložila nedovoljno napora da se obezbijedi izučavanje jezika manjina. Ne postoje publikacije niti emisije na manjinskim jezicima, niti se ti jezici koriste u svakodnevnim kontaktima sa upravnim institucijama.

Iako je vidljivo da inicijative organizacija civilnog društva pokazuju da postoji volja za uvođenjem integriranih škola, eksperti Savjeta Evrope nisu uočili dovoljan napredak kada se radi o iskorjenjivanju segregacije u obrazovanju.

Romska populacija u Bosni i Hercegovini se i dalje suočava sa ozbiljnim poteškoćama i diskriminacijom u smislu pristupa zapošljavanju, zdravstvenim uslugama, redovnom obrazovanju i stanovanju.

Mnogi žive u odvojenim zajednicama, često u životnim uslovima ispod svakog ljudskog standarda, ističe se u izvještaju.

Romkinje kriju porijeklo da izbjegnu maltretiranje

Iako je primjećen određeni napredak u proceduri izdavanja dokumenata pripadnicima romske populacije, prvenstveno u vezi sa upisom djece u školu, Savjetodavni odbor SE ipak ukazuje na alarmantno visoku stopu napuštanja obrazovanja, koja je naročito prisutna među djevojčicama romske nacionalnosti.

Kao prioritetna mjera, u izvještaju se preporučuje izmjena ustava i drugih zakonskih odredbi kojima se eliminiše diskiminacija "ostalih" i svih drugih osoba čija etnička pripadnost ne korespondira njihovom mjestu prebivališta kada je u pitanju njihovo pravo da obnašaju javne funkcije.

Takođe se poziva na direktnu i nedvosmislenu osudu svih izjava u javnosti koje podstiču etničku mržnju. Poziva se na promovisanje interkulturalnog, međuetničkog i međureligijskog dijaloga, otklanjanje segregacije u obrazovanju i osiguranje adekvatnog pristupa stanovanju, zapošljavanju, zdravstvenim uslugama i obrazovanju pripadnicima romske populacije u Bosni i Hercegovini.

Ostale preporuke podrazumijevaju objavljivanje rezultata popisa stanovništva i domaćinstava koji se odnose na etničku pripadnost građana koji se vode kao “ostali”, nadalje, preporuke takođe pozivaju na spriječavanje, istragu, gonjenje i sankcionisanje svih zločina i kriminalnih radnji motivisanih mržnjom na osnovu rase ili etničke pripadnosti.

Također potrebna je kontinuirana podrška instituciji Ombudsmena - da se usvoji bez odlaganja Akcioni plan za Rome 2017-2020, i da se uklone sve prepreke pravima i pristupu romske djece obrazovanju.

Vlasti u Bosni i Hercegovini moraju aktivnije raditi na razvoju nastave na jezicima manjina i osigurati sve potrebne odredbe za upotrebu manjinskih jezika kroz nadležne institucije. Institucije takođes moraju naložiti javnim emiterima da ispune svoje zakonske obaveze prema nacionalnim manjinama.

I na kraju, Savjetodavni odbor Savjeta Evrope preporučuje reviziju odredaba koje uređuju funkcionisanje Državnog odbora za nacionalne manjine kako bi se osiguralo da pripadnici nacionalnih manjina sami biraju svoje predstavnike i utiču na donošenje odluka o pitanjima koja se direkno tiču njihovih prava.