U Sudu BiH završeno je ročište o produženju postojećih i određivanju dodatnih mjera zabrane optuženom ratnom komandantu Petog korpusa Armije BiH, Atifu Dudakoviću i još 16 komandanata i pripadnika tog korpusa.
Tužilaštvo BiH predložilo je Sudu produženje mjera zabrane generalu Atifu Dudakoviću i još 16 komandanata i pripadnika Petog korpusa takozvane Armije BiH, optuženima za zločine protiv čovječnosti, koji obuhvataju ubistva više od 300 lica srpske nacionalnosti, progone i zlostavljanja civila i ratnih zarobljenika, kao i uništenja 38 pravoslavnih hramova, crkava i vjerskih objekata na području Krajine.
Tužilac Vedrana Mijović predložila je danas da optuženima bude određena mjera zabrane međusobnog sastajanja, što uključuje telefonske i kontakte preko posrednika, kao i bilo kakve kontakte sa medijima.
Tužilac je Sudu predložila da optuženima bude određena i zabrana napuštanja mjesta boravišta, kao i zabrana putovanja, te oduzmu putne isprave uz nemogućnost izdavanja novih.
Za optuženog Hasana Ružnića tužilac je predložila ograničenje kretanja samo na području Bihaća, osim u slučaju dolaska na suđenje u Sarajevu.
Mijovićeva je za Aleta Hodžića predložila zabranu kontakta sa medijima, kao i zabranu približavanja svjedocima od 100 metara, jer je, prema njenim riječima, optužen za izvršenje teškog krivičnog djela za koje je zaprijećena visoka kazna.
Mijovićeva je navela da svim optuženima bude određena i obaveza javljanja policijskoj stanici dva puta sedmično.
Obrazlažući prijedlog za produženje postojećih i uvođenje dodatnih mjera zabrane, tužilac je navela da bi u suprotnom optuženi mogli vršiti uticaj na svjedoke čiji iskazi dokazuju njihovo izvršenje zločina.
"Mnogi svjedoci u ovom predmetu tražili su mjere zaštite, a njihovo zastrašivanje bi u potpunosti ugrozilo sudski postupak. Tužilaštvo smatra opravdanim predložene mjere zabrane jer im se na teret stavlja zločin za koji je zaprijećena dugotrajna kazna zatvora. Osim toga, blizu je i hrvatska granica koju bi optuženi mogli preći kada se suoče sa izjavama svjedoka", rekla je Mijovićeva.
Svi branioci optuženih saglasni su sa prijedlogom tužioca da njihovim branjenicima bude određena mjera zabrane sastajanja sa svjedocima, ali se protive zabrani napuštanja mjesta boravišta i zabrani putovanja.
Dudakovićev branilac, advokat Asim Crnalić, rekao je da se ne protivi zabrani koja se odnosi na sastajanja sa 447 svjedoka, od kojih je 16 zaštićenih, ali se protivi mjeri zabrane napuštanja mjesta boravišta.
"Isticanjem da je riječ o teškom krivičnom djelu zakonom nisu predviđeni razlozi za napuštanje mjesta boravišta. Moj branjenik, kao i optuženi Ibrahim Nadarević nisu pokušali pobjeći, niti se sakriti. U inostranstvu nemaju nikakvu imovinu, pa nemaju razloga da napuste mjesto boravišta. Predlažem odbijanje ovog prijedloga, kao i prijedlog javljanja policijskoj stanici dva puta sedmično", izjavio je Crnalić.
Advokat Izet Baždarević rekao je da njegov klijent Ale Hodžić danas nije prisustvovao ročištu zbog zdravstvenih problema, zbog čega je zamolio Sud da u njegovom slučaju izuzme mjeru zabrane putovanja jer mora putovati u Bihać zbog liječenja.
Emir Gaćanović, branilac Redžepa Zlojića, protivi se prijedlogu za produženje mjera zabrane, jer, kako je naveo, "tužilac niti jednom nije navela zašto to predlaže i zbog čega nije zadovoljna njihovim dosadašnjim provođenjem".
Sud bi u naredna dva dana trebalo da donese odluku o prijedlozima Tužilaštva i odbrana po ovom pitanju.
Optužnica koju je Tužilaštvo BiH podiglo protiv Atifa Dudakovića i još 16 pripadnika i komandanata Petog korpusa takozvane Armije BiH tereti ih za zločine protiv čovječnosti počinjene na području opština Bosanski Petrovac, Ključ, Bosanska Krupa, Sanski Most i ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području opština Bihać i Cazin.
Atif Dudaković, Ekrem Dedić, Sanel Šabić, Ibrahim Šiljedić, Safet Salihagić, Adis Zjakić, Hasan Ružnić, Redžep Zlojić, Samir Solaković, Fatmir Muratović, Muharem Alešević, Husein Balagić, Ale Hodžić, Edin Domazet, Ejub Koženjić, Ibrahim Nadarević i Said Mujić su optuženi za ubistva više od 300 lica srpske nacionalnosti, među kojima najviše civila, uglavnom starije životne dobi, kao i vojnika koji su se predali ili bili zarobljeni i na taj način onesposobljeni za borbu.
Tijela dijela žrtava pronađena su nakon rata i ekshumirana iz više pojedinačnih i masovnih grobnica, a za dijelom ubijenih se još traga.
Dio optužnice za Atifa Dudakovića se odnosi na ratne zločine počinjene nad žrtavama bošnjačke nacionalnosti, pripadnicima i pristalicama Narodne odbrane Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna, za vrijeme sukoba u Cazinskoj Krajini, na području opština Bihać i Cazin.
Tužilaštvo će navode optužbe dokazivati pozivanjem 447 svjedoka i šest stručnih vještaka, te prilaganjem više od 1.100 dokaznih materijala.
