Prvog dana glavne rasprave o zahtjevu Srbije za izručenje Ejupa Ganića, na površinu su izašle zanimljive pojedinosti o svjedoku koji se neće pojaviti u Londonu.
Prvog dana glavne rasprave o zahtjevu Srbije za izručenje bivšeg člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, pred vijećem Suda za ekstradicije u Londonu na površinu su izašle zanimljive pojedinosti o svjedoku koji se neće pojaviti u Londonu, iako je to možda bilo planirano.
Predstavnik britanskog tužilaštva u jednom trenutku pomenuo je zaštićenog svjedoka A koji je srpskim tužiocima dao iskaz u kojem tereti Ganića, javlja Bi-Bi-Si na srpskom jeziku.
Na pitanje sudije da li će taj svjedok biti doveden u London tužilac je odgovorio da neće zato što je odbrana došla do imena tog svjedoka, stupila u kontakt sa njim i prijetila mu.
Ganićevi branioci su to demantovali. Oni su rekli da ne znaju identitet zaštićenog svjedoka, ali da je ta osoba povukla iskaz protiv Ganića, navodeći da ga je dala nakon što su joj srpski tužioci ponudili nagradu, prenio je Bi-Bi-Si.
Zamjenik srpskog tužioca Milan Petrović rekao je da, prema njegovim saznanjima, zaštićeni svjedok A nije povukao iskaz, ali da ne želi da kaže bilo šta drugo, jer bi to moglo da nanese štetu tom svjedoku.
Jedan od Ganićevih branilaca Stiven DŽentl odbio je da odgovori na pitanje kako je odbrana došla do podatka da je svjedok povukao iskaz, dodajući da bi ta priča trebalo da bude jasnija u nastavku procesa.
Pred vijećem Suda za ekstradicije u Londonu danas će biti nastavljena glavna rasprava o zahtjevu Srbije za izručenje bivšeg člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, koga Beograd optužuje za ratni zločin nad pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine. Za danas je planirano saslušavanje svjedoka. Obje strane imaju više svjedoka, a Srbiju predstavlja zamjenik tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić koji vodi proces.
Ganić je uhapšen 1. marta na aerodromu Hitrou u Londonu na osnovu potjernice koju je Srbija raspisala za njim i još 18 lica iz BiH zbog napada na kolonu JNA u Sarajevu 3. maja 1992. godine u kome je poginulo najmanje 18 vojnika, dok su 22 ranjena. Deset dana nakon hapšenja pušten je iz ekstradicionog pritvora uz kauciju od 300.000 evra i zabranu napuštanja Velike Britanije do odluke suda o njegovoj ekstradiciji. Protekla četiri mjeseca proveo je u kućnom pritvoru.
Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu pokrenulo je u decembru 2008. godine istragu protiv Ganića zbog sumnje da je neposredno, zajedno sa drugim licima, suprotno konkretnim sporazumima o mirnom povlačenju jedinica JNA iz BiH, izdavao naređenja za napade na objekte JNA u Sarajevu - vojnu bolnicu, Dom JNA, kolonu sanitetskih vozila i vojnu kolonu u Dobrovoljačkoj ulici.
(Srna)
