Karadžić tvrdi da su islamske zemlje u BiH dopremale oružje koje se djelimično krijumčarilo i preko Hrvatske i traži od vlade u Zagrebu dokumenta.
Haški optuženik Radovan Karadžić zatražio je od hrvatske vlade saradnju u vezi sa dokumentima o krijumčarenju oružja tokom rata, saopštio je Međunarodni sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji.
Prema Karadžićevim riječima, osim humanitarne pomoći islamske zemlje su u BiH dopremale i oružje koje se djelimično krijumčarilo i preko Hrvatske.
"Da li hrvatska vlada tvrdi da je takva pošiljka stigla na (zagrebački) aerodrom Pleso i transportovana Bosnu, a da o tome nema nijednog dkokumenta? Ako je tako, želeo bih da mi to bude potvrđeno. Ako ne, želio bih kopije tih dokumenata", napisao je Karadžić u pismu upućenom hrvatskom ambasadoru u Holandiji.
Karadžić traži i odgovor o tome da li postoje tonski ili pisani zapisi o sastancima u kabinetu tadašnjeg predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana, kao i o sastancima tadašnjeg premijera Nikice Valentića sa predstavnicima Irana.
Hrvatska je vlada u pismu u martu ove godine Karadžiću javila da su pronađeni dokumenti o "aktivnostima muslimanske humanitarne organizacije Merhameta-Crvenog polumeseca, kao i izvještaj o količini humanitarne pomoći koja je propuštena kroz nadzorne tačke ministarstva unutrašnjih poslova".
U međuvremenu, Apelaciono vijeće Haškog tribunala odbilo je žalbu optuženog Radovana Karadžića na odluku kojom je radna nedjelja u procesu protiv njega produžena sa tri na četiri dana.
Vijeće je odbacilo Karadžićevu tvrdnju da, zato što se brani sam, usljed produženja radne nedjelje neće imati dovoljno vremena da se pripremi za unakrsno ispitivanje svjedoka optužbe.
Sudije su podsjetile da se od optuženog koji se brani sam - pošto je sam donio takvu odluku - "u načelu očekuje" da podnese isti radni teret kao i advokati koji brane druge optužene.
Optuženi koji odluči da se brani sam lišava sebe mnogih prednosti koje donosi advokatsko zastupanje, piše u odluci, uz naglašavanje da pretresno vijeće ima obavezu, a optuženi pravo, da suđenje bude "pravično i brzo".
Bivši predsjednik Republike Srpske optužen je za "terorisanje" civilnog stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada, genocid u Srebrenici i još osam bosanskih opština, progon nesrba širom BiH i uzimanje međunarodnih talaca od 1992. do 1995. godine.
(MONDO)