Haški tribunal odbacio zahtjev Momčila Krajišnika da ranije bude pušten na slobodu
Predsjednik Haškog tribunala Patrik Robinson odbacio je zahtjev nekadašnjeg predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Momčila Krajišnika da ranije bude pušten na slobodu nakon što je odslužio polovinu 20-ogodišnje kazne, javio je Birn.
Prema praksi Haškog tribinala osuđenik je podoban za ranije puštanje ukoliko je odslužio više od dvije trećine kazne na koju je osuđen. Kako se navodi u Robinsonovoj odluci, Krajišnik, koji je uhapšen u aprilu 2000. godine, dvije trećine kazne odslužiće u avgustu 2013. godine.
Predsjednik Haškog tribunala je naveo da je Krajišnik "pokazao neke dokaze rehabilitacije, ali da ostaju veoma značajni faktori koji ne idu u korist ranijeg puštanja".
"Zločini gospodina Krajišnika su veoma veliki i izazvali su ogromne patnje. Takođe, praksa je Tribunala da je osoba podobna za ranije puštanje nakon što je odslužila dvije trećine kazne, a ta činjenica ne ide u korist gospodinu Krajišniku", naveo je Robinson.
U svom zahtjevu za ranije puštanje Krajišnik je naveo da će promovisati pomirenje na prostoru bivše Jugoslavije.
"Moja predanost pomirenju i poboljšanju političke i ekonomske situacije u BiH će biti moj dug onima koji su na bilo koji način patili zbog djela za koja sam osuđen", naveo je Krajišnik u svom zahtjevu, te dodao da, ako bude pušten, namjerava da se vrati u svoj dom u Sarajevu, vodi privatni posao, te nastavi sa pisanjem koje je počeo u zatvoru u Velikoj Britaniji.
U odluci predsjednika Tribunala se navodi da je Krajišnik u prilogu svog zahtjeva dostavio i 28 pisama raznih političara, predstavnika nevladinih organizacija, akademika i drugih, koji iznose svoje mišljenje o njegovom ranijem puštanju, ali Robinson smatra da nije na adekvatan način pokazano zašto je to relevantno za njegovu odluku.
Krajišnik je u zahtjevu za ranije puštanje tražio da sa bivšom predsjednicom RS Biljanom Plavšić izjednači period koji je proveo u pritvoru i da se period koji je do sada odslužio mora uzeti u korist njegovog ranijeg puštanja - budući da je proveo 50 odsto više vremena u pritvoru od Plavšićeve i da je osuđen za manje ozbiljne zločine.
Predsjednik Haškog tribunala smatra da se ove dvije stvari ne mogu porediti.
Krajišnik je u martu 2009. godine pravosnažno osuđen na 20 godina zatvora za deportacije, prisilno preseljenje i zločine nad civilima Bošnjacima i Hrvatima počinjene od aprila do decembra 1992. godine na područjima opština Zvornik, Banjaluka, Sanski Most, Sokolac, Prnjavor, Bratunac, Bijeljina, Bosanska Krupa i Trnovo.
Proglašen je krivim i za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem etničkog čišćenja teritorija koje su tokom rata bile pod kontrolom Srba.
Krajišnik je prvobitno bio optužen sa Biljanom Plavšić, bivšom predsjednicom Republike Srpske, koja je pred Haškim tribunalom priznala krivicu za progon Bošnjaka i Hrvata u 37 opština u BiH, te osuđena na 11 godina zatvora.
Plavšićeva je u oktobru 2009. godine puštena ranije na slobodu, nakon što je odslužila dvije trećine kazne.
(Srna/MONDO)