Milorad Dodik izjavio je da sud u Londonu nije bio relevantan da odlučuje da li u Srbiji postoje politički uslovi za suđenje Ganiću.
Predsjednik Vlade RS Milorad Dodik izjavio je da sud u Londonu nije bio relevantan da odlučuje da li u Srbiji postoje politički uslovi da se održi suđenje članu ratnog Predsjedništva BiH i da li će to biti političko suđenje ili ne.
"Srbija, koja je izvela pred sud i mnoge Srbe da im sudi i presudi za zločine koje su činili na tlu bivše Jugoslavije, sada se odjednom proglašava kao zemlja u kojoj se vode politički motivisani postupci, a BiH je, kao, uzor koji tako lijepo cvjeta i gdje će sve jednog dana tako lijepo procvjetati", naveo je Dodik.
On je večeras za Radio-televiziju RS rekao da odluka suda u Londonu o neizručenju Ganića pravosuđu Srbije predstavlja realizaciju stereotipa da su srpske žrtve manje važne i da se "Srbi mogu ubijati i za to ne odgovarati".
"Svjedoci smo da su mnogi Srbi, kao Biljana Plavšić, odgovarali i za manje što su učinili i zbog toga odležali desetogodišnje kazne, a za Ejupa Ganića, za koga postoje dokazi da je komandovao napadom na vojnike u Dobrovoljačkoj ulici, ne može se doći do pozicije da se on procesuira i da mu se sudi", izjavio je Dodik.
On je optužio bivše visoke predstavnike u BiH Pedija Ešdauna i Kristijana Švarc-Šilinga, za kojeg je rekao da zajedno sa Ganićem vodi fakultet u Sarajevu, da su čitavo vrijeme lobirali i uložili sve svoje autoritete da londonski sud oslobodi Ganića.
Britanski sud odbio je danas zahtjev Srbije da joj izruči bivšeg člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića.
Sud je 14. jula okončao dvonedjeljnu raspravu o srpskom zahtjevu za izručenje Ganića, kada je odbio i zahtjev njegove odbrane da mu se ukine kućni pritvor uz polaganje kaucije.
Ganić je uhapšen 1. marta na aerodromu Hitrou u Londonu na osnovu potjernice koju je Srbija raspisala za njim i još 18 lica iz BiH zbog napada na kolonu JNA u Sarajevu 3. maja 1992. godine. Prema podacima Centra javne bezbjednosti Istočnog Sarajeva, u napadima 2. i 3. maja ubijena su 42, a ranjena 73 pripadnika JNA, dok ih je 215 zarobljeno.
Deset dana nakon hapšenja pušten je iz ekstradicionog pritvora uz kauciju od 300.000 evra i zabranu napuštanja Velike Britanije do odluke suda o njegovoj ekstradiciji. Protekla četiri mjeseca proveo je u kućnom pritvoru.
Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu pokrenulo je u decembru 2008. godine istragu protiv Ganića zbog sumnje da je neposredno, zajedno sa drugim licima, suprotno konkretnim sporazumima o mirnom povlačenju jedinica JNA iz BiH, izdavao naređenja za napade na objekte JNA u Sarajevu - vojnu bolnicu, Dom JNA, kolonu sanitetskih vozila i vojnu kolonu u Dobrovoljačkoj ulici.
(Srna)
